Turističke statistike za razdoblje od siječnja do kraja kolovoza 2022. pokazuju da smo gotovo izjednačeni s rekordnom pretpandemijskom godinom po broju ostvarenih noćenja. Vrijednost fiskaliziranih računa je premašila prihode od turizma iz 2019., ali sektor traži kompenzacijske mjere zbog rasta cijene električne energije
14,9 milijuna dolazaka s 85,9 milijuna noćenja, brojke su koje opisuju prvih osam turističkih mjeseci u Hrvatskoj. Iz HTZ-a i Ministarstva turizma i sporta poručuju i da su te brojke za 40, odnosno za 27, postotnih poena jače u odnosu na isto razdoblje lani.
S rekordnom 2019. godinom smo gotovo egal - 91 posto dolazaka i 96 posto noćenja zabilježili su eVisitor i eCrew. Najviše noćenja je ostvarila Istra, zatim Splitsko-dalmatinska županija pa Primorsko-goranska. Slijede Zadarska, Dubrovačko-neretvanska pa Šibensko-kninska županija.
Grad rekorder je i ove godine Rovinj s 3,5 milijuna noćenja ostvarenih od početka godine. Dubrovnik mu puše za vrat s 2,8 milijuna, a među prvih šest su još Poreč, Medulin, Umag i Split.
Najviše nas vole Nijemci kojih je bilo čak 19,8 milijuna, Slovenci kojih je bilo duplo manje, Austrijanci 6,5 milijuna, pa Poljaci i Česi, a značajan je i povratak gostiju iz Italije s 3,7 milijuna u odnosu na 1,9 milijuna dolazaka Talijana lani. U prvih deset su još Slovaci, Nizozemci i gosti iz Velike Britanije.
Sa 168 milijardi kuna fiskaliziranih računa u turizmu od 1. siječnja do 31. kolovoza, vrijednost računa je 38% viša, nego u jednakom razdoblju 2019. godine.33,9 milijuna noćenja su ostvarila domaćinstva, 17,6 milijuna kampovi, a 17,2 milijuna hoteli
Stoga je jasno da rast BDP-a od 7,7% u drugom kvartalu dugujemo turizmu, a analitičari procjenjuju još snažniji rast gospodarstva zahvaljujući prihodima od turizma koji će biti vidljiv u trećem kvartalu godine.
Iz Hrvatske udruge turizma (HUT) ističu da je turistički sektor na skliskom terenu zbog rasta cijena energenata, posebno električne energije, pa traže brzu reakciju Vlade i kompenzacijske mjere nužne za sve dionike u turizmu, bez obzira na njihovu veličinu, kako bi se sačuvala profitabilnost, investicijski ciklus i opstojnost poslovanja.
Upozoravaju da je kompletna dobit sektora ugrožena rastom cijena energenata. Budućnost hrvatskog gospodarstva je neizvjesna i zbog kroničnog nedostatka kvalitetne radne snage. Ekonomski analitičari procjenjuju da kratkoročni planovi za jačanje gospodarstva moraju poticati aktivnost tržišta rada privlačenjem emigranata, olakšavanjem imigracije i produljenjem staža. Hoćemo li morati raditi do 70. godine?!
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Apartmanija.hr prijava
