"Peglanje" kartica je najpopularniji način plaćanja usluga u turizmu

Da plivamo u kadama punim novaca, vjeruje dio javnosti koji se ne bavi turizmom, koji je pod utjecajem hotelskih lobija čijoj hajci na obiteljski smještaj svjedočimo već godinama. Čak i da prosječni iznajmljivač obiteljskog smještaja posjeduje više od četiri, pet turističkih ležajeva, i da je zarada basnoslovna, plivanje u novcu je nemoguće i iz jednog jednostavnog razloga - sve manje iznajmljivača posluje s gotovinom, najpopularniji oblik plaćanja je - kartica.

Veliki broj plastičnih kartica putuje preko međunarodnih granica, posebno unutar europskog teritorija gdje euro vlada desetljećima. Čak i prije uvođenja eura u Hrvatskoj, internacionalne plastične kartice su se razdragano peglale u našim turističkim destinacijama pa je, prema statistikama Hrvatske narodne banke (HNB), u 2022. bilo čak 164,4 milijuna transakcija u vrijednosti od ukupno 925,474 milijuna kuna. HNB još kaže da je u posljednjih pet godina vrijednost prometa nacionalnim karticama porasla za 64%, a broj transakcija internacionalnim komadićima plastike za 48%. U rujnu poslije turističke sezone, ta brojka obično padne na onu s početka godine.
 

S obzirom na to da se danas rezervacije letova, smještaja, prijevoza i drugih aktivnosti u inozemstvu najčešće realiziraju putem interneta, kreditna kartica je najprikladnije sredstvo plaćanja

Njenim korištenjem, turist ima određenu sigurnost i financijsku slobodu jer je tako lakše planirati i otplaćivati trošak putovanja. Kartice su popularne za poslovna putovanja jer pojednostavljuju knjigovodstvo putnih troškova. 

Hoće li gotovina preživjeti?

Digitalizacija u masovnim valovima guta sve navike koje smo imali, čini se kao da polako potapa i gotovi novac kao sredstvo plaćanja. Usvajanje novih tehnologija ne mijenja samo poslovanje u turizmu, već i u drugim industrijama. Glazbena, filmska, trgovina… Sve je podložno mijenama koje omogućavaju nova IT rješenja.

Stoga je pitanje hoće li gotovina preživjeti iduća desetljeća sasvim razumljivo. Je li pitanje vremena kada će postati tek dio povijesti novca? Može li digitalni novac preuzeti sva plaćanja?

O tome više ne raspravljaju samo ekonomisti, već svi - od sociologa do teoretičara zavjera. Paralelno, neke zemlje već odbacuju gotovinu kao nepoželjno sredstvo plaćanja. Sustav više ne voli keš jer je teže pratiti njegovo porijeklo i tokove, lakše se njime skrije kriminalna radnja. 
 

Korištenje gotovine nudi zaštitu od krađe identiteta, privatnost, širu upotrebu među siromašnijim ljudima i društvima, koji nemaju pristup internetu i digitalnim alatima

Zemlja bez pristupa internetu i digitalnim alatima svakako nije Švedska, koja je u kolovozu ove godine imala još samo 2% prometa gotovinom. Kao jedna od tehnološki najrazvijenijih zemalja na svijetu, potpuno odbacuje fizički novac - bit će to prva zemlja bez gotovine u čitavom svijetu. Zanimljivo je i da je Švedska bila europski pionir u uvođenju papirnatog novca - banknota. Tek 1661. Europa počinje koristiti takav novac kada je Johan Palmstruch, osnivač prve švedske banke, počeo tiskati novac.



Na suprotnoj hemisferi cashless (engl. "bez gotovine") bi uskoro mogla postati Australija, čije vodeće financijske institucije su odbacile gotovinu prošloga listopada.
 

Bezgotovinske transakcije se ne odnose samo na kartična plaćanja - tu su i bankovni prijenosi, direktna uplata i online plaćanja. Štoviše, postoje sustavi koji omogućuju trenutačni prijenos novca pojedincima, putem e-mail pošte ili porukama

Što na kartična plaćanja u turizmu kažu turisti?

U zemljama, prikazanima u infografici niže, većina građana i turista preferira kartično plaćanje, gotovinske transakcije su sve rjeđa rabota. 



Trend korištenja kreditnih kartica u turizmu i ugostiteljstvu raste unatoč sve većem zamahu bankovnih internetskih i mobilnih plaćanja, kao i širokoj mogućnosti plaćanja u stranim valutama gotovinom "na licu mjesta" ili pojavi kriptovaluta. Možda je to zato što je sve više pružatelja usluga u turizmu i ugostitelja koji su ugovorno povezani s bankama u zemlji i inozemstvu, a koje surađuju s globalnim kartičnim organizacijama (VISA, MasterCard, American Express i Diners Club), pa su kreditne i debitne kartice općeprihvaćene u hotelima, ugostiteljskim objektima, turističkim agencijama i različitim institucijama diljem svijeta.

Praktičnost kartičnog plaćanja definitivno gura gotovinu preko ruba postojanja u razvijenim zemljama. S druge strane, taj model ubija našu privatnost i diskriminira goste iz krajeva svijeta gdje digitalizacija još nije zašla u sve pore življenja. Gotovina bi u bliskoj budućnosti mogla značiti sloboda, što je prilično ironično. Kod nas je još uvijek sloboda u mogućnosti izbora: "Kako plaćate: kartica ili gotovina?"