Grčki turizam je u prvih osam mjeseci ove godine uprihodio 12% više, nego u istom razdoblju prošle godine. Koji je tajni sastojak grčkog recepta za uspjeh u turizmu?
"Ako nas još neko s nečim počasti, puknut ću", kaže Ana. U Solunu smo. Šporkom, išaranih fasada, preizgrađenim, stalna je buka. Bitka za prostor, o kojoj se u našem medijskom prostoru mnogo raspravlja, ovdje je davno izgubljena. Osmerokatnice natiskane uz bazilike i kapelice, razbacane posvuda po gradu, pobile su drveća, parkova gotovo da i nema. Ulice centra ipak krase drvoredi mandarina.
Ružnjikav i nabacan, ovaj grad je nevjerojatno šarmantan, dobra je energija. Turistička smo zemlja, pričamo o i radimo na turizmu, a ništa ne učimo od susjeda? Koji puno dulju tradiciju turizma ima. Grčka je uništila svoj prostor, uništavamo svoj sustavno i mi. Pa ipak u Grčku se sve više dolazi.
Samo grad Solun godišnje ugosti oko milijun i pol ljudi sa svih kontinenata. Ima oko 4% godišnjeg rasta broja noćenja. Postoje trgovine i restorani koji rade 24 sata. Hrana je jeftinija, pića su skuplja, nego u nas Hrvata. Bazna razlika nije u cijenama i brojkama. Ovdje su ljudi ljubazniji, čašćenje je normalna pojava. Kavu popiti nećeš bez grickalica, ručati bez deserta (kojeg ti samo donesu uz račun i preukusan je), popiti koju čašu vrhunskog kućnog vina, a da ti ne iznesu platu narezaka i sireva.
Jesu li zato možda Grci dužni ko Grčka?! Sasvim sigurno ne. Izraz "dužan ko Grčka" potječe još iz 19. stoljeća, a nastao je zbog dugotrajnih financijskih problema i velikih međunarodnih zaduživanja moderne grčke države od njenog osnivanja. Najpoznatiji događaj je bankrot Grčke 1893. godine, kada je tadašnji predsjednik vlade Harilaos Trikoupis u parlamentu izjavio: "Nažalost, bankrotirali smo!".
Grčka ekonomija danas bilježi rast BDP-a iznad prosjeka Eurozone, uglavnom potaknut turizmom i investicijama podržanim EU fondovima. Grci se i dalje suočavaju s izazovima kao što su visok javni dug i činjenica da su realne plate i kupovna moć grčkih građana među najnižima u Eurozoni. No, to ih ne sprječava da počaste svoje goste i budu ljubazni
Ne naplaćuju se svi javni toaleti niti parkinzi. Ne gleda se kako uzeti svaki cent turistu koji sve više cijeni i najmanji gest darežljivosti. "Sve smo mi to negdje platili", kaže Mateja i istinu zbori. Nije propala Grčka pa neće ni bilo tko drugi zbog poklonjenog kolača, par feta fete, pršuta, rakije. Zašto naplaćujemo svaku pogodnost, zašto više ne častimo svoje goste? Čuvanje prostora je nužna stvar, njegovanje tradicije gostoprimstva jednako važno je.
Prihodi od turizma u Grčkoj za prvih osam mjeseci 2025. godine dosegli su 16,7 milijardi eura, što znači rast od 12% u odnosu na isto razdoblje 2024. godine. A častilo se.
Da smo turisti iz Njemačke, Amerike ili Italije, bismo li radije izabrali Grčku, u kojoj se osjećaš dobrodošao kao gost, a ne kao hodajući bankomat iz kojeg treba izvući novac za svaku sitnicu?
Unatoč svim urbanističkim manama, Solun i Grčka nas uče da se novac u turizmu zarađuje gostoljubivošću i šarmom, a ne naplatom svake sitne usluge, jer ono što privlači milijune i osigurava rast turizma je osjećaj da si cijenjen. Grci znaju vratiti gosta i zato se njihovi prihodi od turizma stalno penju na nove rekordne razine, dok se turistička sezona produljuje izvan standardnih okvira.
Čašćenje i ljubaznost je isplativa investicija u budućnost turizma. Ne shvatimo li to vrlo brzo, ostat će nam prazan prostor, manje ili više sačuvan, nećemo uspjeti zadržati korak s konkurencijom, a naši gosti odabrat će one destinacije gdje se osjećaju dobrodošli, a ne kao plijen za jednokratne i brze zarade. (Po)častimo s(v)e!
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Algebrine besplatne online edukacije u turizmu uz HZZ vaučer
Apartmanija.hr prijava
