Naš storytelling serijal odlučuje se u ovom izdanju suočiti s najjačom od svih priča koje imamo sreće živjeti. U čemu se krije snaga priče koja je nadrasla biblijsku, sociološku i emotivnu dimenziju srcu najtoplijeg razdoblja godine?
Postoji li jači narativ od božićnog koji ovako snažno, magnetski, pomalo i centrifugalno, usisava u potpunosti naše funkcioniranje u prosincu? Što je to tako privlačno da svake godine iznova, cijeli kršćanski svijet pronađe svoje vlastito spasenje kroz priču o Spasitelju?
S mrakom koji nastupa približavanjem zime, priroda, naš organizam, ritam svjetla i tame, prigušuju svoje životne funkcije i postupno nas pripremaju za nemalo razdoblje duljih noći i hladnijih mjeseci. Taj smiraj prirode ostavlja određenu prazninu koja je idealno postavljena da na nju nalegne razdoblje blagdanske radosti i posvećenja nekim drugim vrijednostima osim onih koje nas obično guraju kroz godinu.
Većina nas zna da se onda, na početku samog tisućljeća, priča koju danas proživljavamo u ovom razdoblju zvala viješću. Radosna vijest o Isusovom rođenju se pronijela svijetom i donijela blagoslov, i to poglavito usmenom predajom, a kasnije i zapisima u evanđeljima. Biblijski tekstovi priču su oblikovali i postali su temelj njenog značenja za sve ljude kršćanske vjere.
Ima li izravnijeg dokaza da način na koji pričamo priču i kako je dijelimo može doslovno oblikovati svijet? Što ova priča danas znači za nas? Odgovori mogu biti prekompleksni za jedan obični osvrt. Naime, toliko je interesantnih dimenzija ove pojave, da je dublja analiza pomalo prozirno koketiranje sa širokim poljima povijesti, filozofije i psihologije. Stoga ćemo se radije okrenuti opipljivijim pojavama koje nas sada okružuju.
Činjenica je da je temeljna biblijska priča s vremenom postala sušta suprotnost onoga što nam je najlakše zapaziti tijekom adventa i popratnih dana. Sveprisutnost blagdanskih motiva i način obilježavanja ovog razdoblja znaju dovesti do paradoksa i zbunjenosti oko značenja Božića. Svatko u sebi nosi razumijevanje vjere, i to ostavljamo na osobnoj razini, međutim činjenica je da i prije početka samog adventa, okićena i prestimulirana okolina nam postavlja doslovnu kulisu kroz koju smo često prisiljeni prolaziti.
To su naša otvorena vrata u tzv. immersive experience, ili prevedeno: uranjajuće iskustvo zimskih blagdana, čiji vrhunac je Božić, ali ne zaboravimo i Novu godinu.
Blagdanske kulise nas prate vizualno, ali i kroz sva druga osjetila. Tu je glazba - nezaobilazne božićne pjesme i note, što klasične, što pop balade, što tradicijski napjevi. Samo u glazbi je možda i polovica iskustva priče koja nas opija htjeli mi to ili ne. Tu su i karakterični ostali zvukovi poput uhu slatkih zvončića, ili čak i uzvika ho-ho-ho, kao i zvuka kočenja saonica djeda Božićnjaka u snijegu. Upravo sada ih možete zamisliti i čuti, zar ne? Koja sugestivnost!
Mirisi su također cijeli spektar za sebe. Da je do naših baka, sada bismo spominjali samo mirise koji se poglavito šire iz kuhinje ili s bogate trpeze na sam blagdan, ali nama danas često mogu prevladati oni koji uopće naročito ne simboliziraju radosno iščekivanje putem božićnih specijaliteta. Imamo više prilika omirisati kuhano vino s adventskih štandova skoro pa u svakom većem mjestu s cijelim koktelom opojnog cimeta, klinčića, voća i ostalih što oponašajućih aroma, a što stvarnih sastojaka.
U mogućnosti smo većinu ovih mirisa kupiti već iskombinirane za blagdanske recepte: i za pića, i za slastice. Ne trebamo niti poznavati čime točno začinjavamo medenjake, imamo prilike kupiti božićni miks za njih. Ne trebamo se posebno udubljivati dok kročimo našom božićnom kulisom, olakšan nam je put na niz načina, a ovaj začinski je samo primjer.
Ovo se iskustvo samo nadograđuje i nastavlja dan za danom: dok hodamo kroz grad, dok kupujemo osnovne namirnice, ali i bilo što drugo. Umjetne jelke, pokloni kao rekviziti izloga, uvijek iznova nadmašeni dizajn božićnih ukrasa... Priči se ne naziru granice niti kraj osim onog datumskog.
Poimanje poklanjanja za blagdane ima također cijelu svoju dimenziju. Imamo priliku izbjeći pretjerano razmišljanje o tome što bismo kome poklonili, ne moramo nužno ići u dubine karaktera, a kamoli razmišljati o potrebama osobe koja nam je na listi božićnih znakova pažnje. Već godinama poklon paketi se nude već zapakirani, i naš odabir može krenuti od tog već pripremljenog poklona za određenu osobu, za razliku od vlastitog kombiniranja prema afinitetima ili ozračju osobe kojoj smo namijenili dio svoje pažnje (i) ove godine.
Sve je ovo doprinijelo našem olakšanom operativnom pristupu svemu u vezi blagdana. Klinčić i cimet se sada pakiraju zajedno, sastojci za kuhano vino su već smiješani, gotovi kolači koji nalikuju domaćima su stvorili cijelo jedno tržište samo za sebe.
Naš medijski prostor uvelike popunjavaju adventske vijesti, ali za razliku od izvorne, Radosne vijesti, ove prenose informacije i najave mnogih događanja koja se kroz prosinac organiziraju u nenadmašnom broju. Toliki je izbor nastupa i okupljanja, da bi se prosinac u nečijem osobnom kalendaru mogao popuniti dan za danom.
Skoro da nema više tvrtke koja ne obilježava kraj godine domjenkom, pa čak i Secret Santa darivanjem u uredu. Secret Santa (ili "anđeo" drugim riječima) je zavladao i u školama, sportskim i drugim grupama
Stoji li još uvijek pitanje s početka? Možda je ipak suvišno se zapitati otkud se crpi snaga za najjaču priču svih vremena? Uz ovako izgrađen sustav, priča ima potpunu garanciju za uspjeh, i kao da se konstantno obnavlja u svojoj nepresušnosti. Sposobni smo danas oživiti i proživjeti ovu priču, a da ne pročitamo niti ne napišemo i jednu rečenicu ili misao u vezi nje same. Priču nam je stvorio cijeli ambijent koji proživljavamo kroz navike, obaveze, druženja, pjesme, osjetila - pa kako bi izostao uspjeh?
Ne bi bilo pokušaja pisanja samog kraja ovog članka bez filozofske točke na "i". Možemo pronaći ohrabrenje i pozitivan pogled u priči koja na trenutke nadilazi samu sebe u tome da ususret siječnju, tmurnome i u pravilu hladnome, moramo zgrnuti zalihu dobrih vibracija, noviteta i aktivnosti kojima nas je napunio prosinac.
Mentalna hibernacija od pretjeranog veselja koja nastupi po novoj godini je u biti tako prirodan ciklus. Mir i tišina, svojevrsno obično preživljavanje i pojednostavljenje dolazi na tako oslobađajući način
Neki to nazivaju depresijom, ali ovdje radije ne bismo išli s tim izrazom, koji sami sebi namećemo, baš kao i ovo pretjerano veselje sada. Najljepše je predati se ovoj priči u mjeri kojom možemo vladati. Ako smo sretni da tu mjeru možemo pronaći, onda se osvrnimo oko sebe još ovih nekoliko dana i jednostavno uživajmo!
Natalia Krešić je autorica bloga Odmor na zadatku koji se bavi temama turizma, marketinga i održivog razvoja. Savjetnica za brending i promociju manjih subjekata u turizmu, te voditeljica obiteljskog smještaja u Zagrebu.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Apartmanija.hr prijava
