Petrova gora. Sinonim za zaborav. Prekomjernu sječu i nemar. Petrova gora je mjesto gdje se susreću fantazije i povijesne zbilje. Mjesto koje ne ostavlja ravnodušnim i koje se ne zaboravlja, premda se zaborav ćuti na svim njenim stazama. I zaborav je ovdje zaboravljen pod svježe obojenim markacijama, uređenim poučnim stazama i atraktivnom drvenom Lovačkom kućom Muljava, pod upravom Hrvatskih šuma.
Poučna staza Rimski put
Pješačke staze za sve uzraste i osobe s invaliditetom
Muljava je svratište i restoran u kojem se nudi izvrsna domaća hrana. Na meniju će se često pronaći svjež ulov divljači pa je obrok ovdje doživljaj za mesoljupce. Za sve ostale, Muljava je polazište i povratište u osvajanju tišina Petrove gore. Poučna staza Rimski put započinje odmah kod Muljave, i završava, također. Kružna je to staza, duljine 2600 metara, koja vijuga šumama kestena, hrasta i bukve, s nizom poučnih tabli koje nas podsjećaju na prirodna bogatstva planete koju nastanjujemo.
Većina oznaka je na svom mjestu, a sve staze su jako jasno i dobro označene
I upravo zato, zbog tih tabli i silne ljepote šumskog krajobraza Petrove gore, bolniji su predjeli s devastiranim šumskim pokrovom, kakve po Petrovoj gori susrećemo uz svaku stazu. Izmjenjuju se ti kvadrati nevjerojatnog šumskog obilja, raznolikosti i ljepote biljnih zajednica, s opustošenim padinama i proplancima, bez drveća i ptica.
Čudesne šume Petrove gore
Rimski put je jedna od poučnih staza na Petrovoj gori, druga se naziva Kraljev put i prilagođena je osobama s invaliditetom. Odlična je i za boravak u prirodi s djecom i starijim osobama jer je lagana, također opremljena poučnim tablama koje nas upoznaju s poviješću i prirodnim bogatstvima ovoga kraja. Vrhunac staze je na kraljevom grobu, mjestu za koje se vjeruje da je ondje pokopan posljednji hrvatski kralj iz naroda - Petar Svačić, po kojem je gora, koja se ranije zvala Gvozd, dobila ime. Gvozd što znači šuma, bijaše i poprište čuvene povijesne bitke na Gvozdu u kojoj je nesretni Petar izgubio život.
Muzej i rekreacijski park
Zelena staza je nešto zahtjevnija. I ona ima isto polazište i mjesto povratka, ali obilazi nešto više od 11 kilometara šume, penjući se usput do najvišeg vrha Petrove gore, Petrovac s dva neznatno isturena vrha Mali i Veliki Petrovac na 512 metara nadmorske visine.
Ovdje se nalazi, nažalost, potpuno devastirani, ali još uvijek nevjerojatan, Spomenik ustanka naroda Banije i Korduna, arhitekta Vojina Bakića. Bakićevo reprezentativno djelo nije imalo samo simboličku ulogu, unutrašnjost spomenika je funkcionirala kao muzej čiji postav je svjedočio o narodnooslobodilačkom pokretu Korduna i Banije, dok je okoliš spomenika imao funkciju rekreacijskog parka.
Bakićev spomenik na Petrovoj gori
Negdje drugdje u svijetu, negdje gdje se ne njeguju strahovi od duhova prošlosti, Bakićev spomenik bi bio vrhunska atrakcija. Tužno je da takav potencijal prije prepoznaju stranci, kojih ne manjaka na stazama Petrove gore, čak ni u maglovita studenačka nedjeljna jutra. S nestrpljenjem očekujemo Netflixovu seriju Tribes of Europe, snimanu upravo ovdje.
Prohladan i maglovit dan, a ipak ne manjka izletnika
Nedaleko od vrha i Bakića nalaze se ruševine pavlinskog samostana sv. Petra na Zlatu iz 14. stoljeća. Nevjerojatno bogatstvo Petrove gore nije samo u jedinstvenoj biološkoj raznolikosti. Ovaj 25 kilometara dugačak brdski masiv koji se proteže od sjeveroistoka do jugozapada Karlovačke županije, škrinja je povijesnih svjedočanstava.
Pavlinski samostan nedalako od vrha Petrove gore
Još jedan izuzetno značajan lokalitet je Centralna partizanska bolnica - kompleks zemunica, baraka i groblja, koje neprijatelj nikada nije pronašao usred guste šume. Ovdje su mnogi borci i borkinje skončali ili spasili svoje živote. Slična bolnica postoji još samo u Sloveniji, nominirana je za popis UNESCO svjetske baštine, dok ovu našu posjećuju tek planinari i rijetki mještani susjednih sela i gradova.
Prvi hrvatski park tamnog neba
Ponekad se čini kao da su svi pokušaji evaluacije i afirmacije čarolija Petrove gore osuđeni na propast. U lipnju 2019. na Petrovoj gori je proglašen prvi Park tamnog neba u Hrvatskoj. Rezultat je to napora Astronomskog društva Beskraj i prilika da se Hrvatska upiše među destinacije astronomskog turizma. Međutim, već u rujnu je vrh Bakićevog spomenika i Petrove gore, centralno mjesto Parka tame, osvijetljen s reflektorom u vlasništvu tvrtke Odašiljači i veze d.o.o. Snažno bijelo svjetlo koje neprekidno razbija tamu nužnu za promatranje zvjezdanog neba, nepovratno je uništilo napore svih uključenih u proces evaluacije astronomskog potencijala Petrove gore.
Ista šuma, isti dan
Šećući Petrovom gorom gotovo sigurno ćete susresti kakvog srndaća, daždevnjaka, vjevericu, zeca ili puha. Malo teže ćemo susreti divlje svinje i mačke, jazavce, kune, lasice i lisice, premda i one žive ovdje. Nebom će krstariti jastrebovi i škanjci, ćarlijat će brojne ptičice. Noći ćemo prepustiti sovama i ćukovima, uživati pod dnevnim svjetlom otkrivajući sićušne raznobojne cvjetove u dugačkim vlatima trave i potoke u kojima se rastapa nebo. Šuma se stalno mijenja, sad je vitka i srebrna s gustim tepihom suhog lišća, sad kvrgava i paučinasta sa zelenim travnjacima pod stopalima, pa onda žuta, poput prezrelih dunja, i na tlu i među visokim krošnjama.
Jestiva sunčanica i nejestivi daždevnjak
Na Petrovoj gori, kažu, mnogo je jestivih gljiva koje rastu tijekom čitave godine. Ne poznajete li ih dovoljno, radije skupljajte samo impresivne slike prirodne i povijesne baštine. I nezaboravne uspomene.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
