​Turistička 2025.: Godina u kojoj smo brojali rekorde, ali i svaki cent

Iako će konkretne statistike za godinu koju ispraćamo stići tek u prvim danima nove, već sada možemo podvući crtu. Bilo je više dolazaka i noćenja u odnosu na prethodnu 2024. godinu. Turistička 2025. nije bila samo "još jedna sezona"; bila je to godina u kojoj se tržište promijenilo, a gost postao oprezniji nego ikad. Od siječanjskog optimizma do plodova jeseni, kako je to izgledalo po mjesecima?

Siječanj i veljača: Zimski san s hibernacijom rezervacija

Godinu smo otvorili uz umjeren optimizam. Dok su obalna odredišta, uz gradove poput Splita i Zadra, još uvijek tražila način kako privući goste izvan sezone, Zagreb i kontinent (posebno toplice i Gorski kotar) upisali su rast od 5% u noćenjima. Cijene energenata zadavale su glavobolje onima koji su odlučili ostati otvoreni cijelu zimu, a godina je počela udarcem po džepu. Od 1. siječnja na snagu su stupile izmjene Zakona o lokalnim porezima.

Ono što smo znali kao porez na kuće za odmor, sada je postalo porez na nekretnine. Lokalne samouprave su iskoristile zakonsku mogućnost i dodatno podigle stope paušala, pa su neki iznajmljivači u "top" zonama godinu otvorili s troškovima koji su i do 100% veći nego prethodne godine.

Ožujak i travanj: Rani Uskrs i prve prave rezervacije

Uskrsni blagdani u ožujku donijeli su prve "prave" turiste. Istra je dominirala, a kampovi su otvorili svoja vrata ranije nego inače. Statistika je pokazala da su city break destinacije zabilježile skok od 10%, ali smo primijetili i prvi oprez kod gostiju - last minute rezervacije su se vratile u velikom stilu - postale su pravilo, a ne iznimka. 
 

Svibanj i lipanj: Predsezona koja obećava

Mjeseci koji su nekad bili "zagrijavanje", ove su godine zablistali. Lipanj je bio iznimno jak, s popunjenošću koja je u nekim segmentima (vile s bazenima) nadmašila 2024. godinu. Ipak, već se tada osjetila zebnja: restorani su bili poluprazni. Gost je počeo štedjeti na izvanpansionskoj potrošnji.

Srpanj i kolovoz: Vrhunac toplinskog vala i "rupa" u kalendaru

Glavna sezona je donijela očekivane gužve na autocestama, ali i famoznu "srpanjsku rupu" u privatnom smještaju. Dok su hoteli bili manje-više puni, privatni iznajmljivači su se suočili s praznim kalendarima rezervacija. Ukupno, noćenja su bila na razini prošle godine (+1%), ali je struktura gostiju bila drukčija - manje Nijemaca, više Poljaka i Amerikanaca.

Rujan i listopad: Bablje ljeto kao slamka spasa

Rujan je zahvaljujući savršenom vremenu produžio sezonu duboko u listopad. Nautika je procvjetala, a privatni smještaj u Dalmaciji bilježio je popunjenost veću nego lani u istom razdoblju. Gost u posezoni je onaj kojeg volimo: mirniji, platežno moćniji i željan autentičnog iskustva.

Studeni i prosinac: Advent kao točka na i

Godinu zatvaramo u blještavilu lampica. Zagreb je i dalje kralj Adventa, ali su mu se opasno približili Varaždin i Osijek. Rezultati pokazuju da turizam u Hrvatskoj više nije samo sunce i more, već i doživljaj kojeg možemo prodati i u hladnim mjesecima.

Turistička 2025.: Kvaliteta ispred kvantitete

Kada bismo 2025. morali opisati jednom rečenicom, bila bi to: Hrvatska je postala skupa destinacija, a gost za svoj novac traži besprijekornu uslugu.

Ako smo i pomislili da je sezona bila "li-la", posljednji potpuni podaci iz sustava eVisitor za 11 mjeseci godine na ispraćaju kaže da smo ipak malo porasli - nismo "poletjeli u nebo", ali imamo stabilnih 1% plusa u noćenjima (ukupno 109 milijuna) i 2% u dolascima (21,4 milijuna gostiju).
 

To sitno obaranje rekorda možemo, ponajviše, zahvaliti domaćem čovjeku. Domaći turisti su, sa svojih 13,4 milijuna noćenja, ostvarili rast turističkog prometa od oko 3% i zasjeli na visoko drugo mjesto po broju noćenja

Odmah uz njih, ruku pod ruku idu i Poljaci. Njihov rast od preko 3% gurnuo ih je na peto mjesto, dok su nas naši vjerni Slovenci na 3. mjestu počastili s malim plusom od 1,4% rasta broja noćenja.

Tradicionalno, Nijemci su i dalje naši "broj 1" s 22,2 milijuna noćenja, a odmah iza njih su Austrijanci. Oni ne rastu, ali ni ne padaju - drže se svojih standarda iz 2024. godine. To je baza na koju uvijek možemo računati kad planiramo poslovanje za iduću sezonu.

A gdje su novci?

Dok fizičke dolaske znamo čim gost prisloni osobnu na skener, HNB-ova blagajna se zbraja sporije. Procjenjuje se da će prihodi od stranih turista skočiti za 3,6 %, što bi značilo oko 15,5 milijardi eura u državnoj blagajni. Točne cifre ćemo znati tek u veljači ili ožujku, kad se zbroje svi računi iz restorana, kafića i naših apartmana, soba i kuća za odmor. Međutim, da bismo mogli tu brojku objektivno sagledati i njenu ulogu u ukupnoj ekonomskoj slici, valjalo bi je usporediti sa stopom inflacije i rastom cijena usluga.

Godina 2025. nam se pomalo čini kao opomena. Plesali smo na rubu, opterećeni visokim davanjima, bili prisiljeni podići cijene usluga. Kvaiteta je ostala jednaka. Gost koji dolazi 2026. tražit će više za te novce - tražit će priču, domaću namirnicu i osjećaj "kao kod kuće" koji se ne može izmjeriti novcem.

Sretno nam svima u pripremama za novu sezonu!