21. srpnja na stranicama e-Savjetovanja, javnosti je predstavljen Nacrt Strategije održivog razvoja turizma do 2030. godine. Dugo očekivana Strategija je uvod u aktivnosti jačanja održivosti domaće turističke ponude, uz modernizaciju kategorizacije smještaja i usklađivanje propisa za iznajmljivače
1. Cjelogodišnji i regionalno uravnoteženiji turizam,
2. Turizam uz očuvan okoliš, prostor i klimu,
3. Konkurentan i inovativan turizam,
4. Otporan turizam.
U skladu s navedenim ciljevima, predviđa se rast noćenja u Kontinentalnoj Hrvatskoj s 5,4 do 10,1%, kao i onaj izvan sezone sa 16 na 28,3%.
Osim broja noćenja, cilja se i na povećanje prihoda. Trenutan udio prihoda po stranom noćenju u odnosu na europski prosjek je 57%. Do 2030. bismo trebali ostvarivati 67% prosjeka prihoda po stranom noćenju.
Strategija je već dugo u pripremi i njenih 140+ stranica, zapravo, ne donosi mnogo iznenađenja. Dobar dio teksta još uvijek prebrojava noćenja, a za niske prihode i nedostatnu kvalitetu ponude optužuje se nepovoljna struktura smještaja.
Iako je prošlom Strategijom bilo predviđeno smanjenje udjela privatnog smještaja, broj domaćinstava koji pružaju usluge smještaja u kućanstvima se dodatno povećao pa sad premašuje 60%. Hotelski smještaj je na čitavih 13% od ukupne smještajne ponude
Država, kao glavni alat za razvoj kvalitetnije smještajne ponude, koristi zakone pa ćemo u idućim godinama imati “usklađivanje propisa” kojim će se provesti “uravnoteženje uvjeta za sve pružatelje usluge smještaja”, stoji u Nacrtu.
Navodi se i da će se modernizirati “sustav kategorizacije smještajnih objekata te razine usluge sukladno novim trendovima u turizmu, kao i postavljanje adekvatnog sustava kontrole”.Poticat će se prenamjena obiteljskog smještaja u male obiteljske hotele i druge inovativne vrste smještaja s dodanim vrijednostima, inkluzivan smještaj, certifikacija, razvoj pratećih djelatnosti i umrežavanje na svim razinama.
Za izradu Strategije provedena su istraživanja stavova lokalnog stanovništva svih hrvatskih županija.
Većina ispitanih je nezadovoljna umrežavanjem turizma i ostalih gospodarskih grana, kao i uključenosti lokalnog stanovništva u razvoj turističkih proizvoda. Smatraju i da domaćoj ponudi nedostaje kreativnosti i inovativnosti.
51,3% zadovoljavajućim ocjenjuje uređenost javnih površina i očuvanost okoliša, a 59% se slaže s tim da tomu doprinosi turizam.
Čak 75,5% ispitanih vjeruje da turizam potiče proizvodnju autohtone hrane i pića, ali većina smatra da je plasman istih kroz turizam nedovoljno realiziran
Zanimljivo je da se 64% ispitanika ne slaže s tvrdnjom da turizam ugrožava kvalitetu lokalnog stanovništva, ali 41,8% ga proziva zbog gužvi. 44,5% je zabrinuto zbog nekontrolirane izgradnje. Od negativnih učinaka, najviše ljudi, 55%, ističe povećane troškove života do kojih dolazi uslijed razvoja turističke destinacije.
Nacrt Strategije razvoja održivog turizma do 2030. godine možemo komentirati do 20. kolovoza.
Prijavi se
Prijavi se
Prijavi se
Apartmanija.hr prijava
