Uskrsni doručak: Otkud ta tradicija i kako se priprema šunka u kruhu

Talijani imaju izreku “Natale con i tuoi, Pasqua con chi vuoi”. U suštini to znači da božićne blagdane provodimo s obitelji, a uskrsne s kim hoćemo, odnosno s prijateljima.

Iako se tradicija svetkovanja različitih blagdana, pa i ovih katoličkih koje dijelimo s Talijanima, razlikuje, ne samo od države do države, već i po regijama, nekako dijelimo i taj stav da smo za Božić za svojima, a za Uskrs se već možemo posvetiti prijateljima pa i prvim gostima.

Još jedna tradicija je zajednička svima - uskrsni doručak kao prilika za okupljanje u slavu Kristova uskrsnuća. U kojem god dijelu Lijepe naše obitavali, blagoslov hrane za Uskrs je obveza vjernika, premda hrana u košarici može biti različita.

Ritual pripreme uskrsnog doručka

“Nema reda u svijetu oko nas, moramo se prilagoditi zahtjevima kaosa”, citat je iz satiričnog romana “Doručak šampiona” američkog autora Kurta Vonneguta. No, ipak, red za kojim čeznemo se krije upravo u ovakvim momentima, kao što je priprema uskrsnog doručka.

S pripremom se započinje već prethodnih dana. Nije u pitanju samo nabavka namirnica, važno je vrijeme koje im posvetimo kako bi od njih nastala slasna uskrsna trpeza. Od uskrsnih pogača do bojanih jaja, ritual pripreme je slavljenje proljeća i plodova koje nam je priroda dala.
 

Priprema za uskrsne blagovanje zapravo započinje s početkom korizme. Ovaj dio liturgijske godine nazivamo još i četrdesetnicom jer traje 40 dana obilježenih postom, odricanjima i dobrim djelima. Tako se pripremamo za dan Kristova uskrsnuća

Što se jede na Uskrs?

Hranu koju konzumiramo na Uskrs bismo mogli podijeliti u tri skupine:

1. hranu koja potječe od simbolike Krista (mlada janjetina);
2. hranu čija konzumacija vuče korijene još iz poganskih vjerovanja (jaja - ponovno rođenje, šunka - sreća, kruh - obilje);
3. suvremenu interpretaciju i evoluciju uskrsnih jela (slastice i čokoladice u košaricama).

Uskrs je dan od posebnog značaja i veselja za kršćane, dan kada Isus uskrsne od mrtvih i dan na kraju dugog korizmenog posta. Ponovno rođenje Isusa igra veliku ulogu i u odabiru namirnica, kao i vrijeme godine u kojem se Isus ponovno rađa.



Ti običaji nisu samo hrvatski ili kršćanski, čitava Europa uživa u slastima mlade janjetine tih dana, slatkim kruhovima i kolačima. Na našim stolovima će se pronaći svježe rotkvice i kapulica mlada, kojima je upravo sezona.
 

Otkud zec?

Jedan od najpoznatijih simbola Uskrsa, uz jaja, je zec. Otkud ta simbolika i zašto baš Dugouško obilježava svetkovanje uskrsnuća?

Zec je ostavština paganskih vjerovanja. U kršćanstvu njegova simbolika nikada nije posebno naglašavana, ali oduvijek znači plodnost koju slavimo tih proljetnih dana.

Iako Amerikancima pripisujemo sve pojave u običajima koje su novijeg datuma, zec, kao simbol Uskrsa, se prvi put spominje u njemačkim pripovijetkama iz 17. stoljeća. Njemačka božica plodnosti Eostre smrznutu ptičicu pretvorila u zeca s toplim krznom da je spasi od umiranja od hladnoće. Otada, u znak zahvalnosti svake godine, zec omiljenoj božici i svoj djeci poklanja jaja.
 

Šunka u kruhu - recept

Posebno mjesto na meniju uskršnjeg doručka ima šunka. Bilo da je samo skuhana, dimljena ili dio složenijeg jela, sočno ružičasto meso neodoljivo je svima. Jedan od omiljenih recepata je šunka u kruhu.

Sastojci: 

1 kg dimljene šunke
700 g glatkog brašna
200 ml mlijeka
1 svježi kvasac
50 ml maslaca
1 žlica soli i šećera
200 ml vode

Priprema:

Šunku prvo treba skuhati. Zlatno pravilo je da se kuha onoliko dugo koliko je teška. Dakle, 1 kg šunke ćemo kuhati oko sat vremena. U vodu se dodaju začini po željama. Najčešće su to papar, češnjak, lovor. Kuhanjem šunka izgubi dio slanosti pa je poželjno malo i posoliti vodu. Kako bi savršeno ispekli tijesto u koje ćemo obući našu šunku, pustimo ju da se ohladi u vodi, a potom i da se dobro ocijedi i posuši.

Mekano tijesto ćemo umijesiti tako što ćemo u brašno najprije dodati sol. U mlakom mlijeku ćemo rastopiti kvasac sa žlicom šećera. Tu mješavinu ćemo ostaviti 10-ak minuta na toplom mjestu da kvasac nabuja. Zatim ćemo u naše brašno umiješati mješavinu mlijeka, šećera i kvasca, kao i maslac kojeg smo prethodno omekšali. Miješajući dodajemo mlaku vodu. Kada dobijemo homogeno, mekani i glatko tijesto, odložit ćemo ga, u pokrivenoj posudi, na toplo mjesto. 

Nakon pola sata ćemo tijesto premijesiti. Pričekat ćemo još pola sata ili dok tijesto opet ne naraste, a zatim ćemo razvaljati tijesto tako da u njega možemo omotati našu šunku. Šunku ćemo prekriti sa svih strana tijestom, jednakom debljinom omotača. Tako pripremljenu šunku ćemo ostaviti 20-ak minuta da se tijesto oko nje opet digne.

Pećnicu ćemo ugrijati na 240°C s posudom u kojoj ćemo peći šunku u kruhu. Prvih 40-ak minuta šunka u kruhu se peče poklopljena, najbolje u vatrostalnoj, kermičkoj ili metalnoj posudi., ali poslužiti može i obična tepsija prekrivena aluminijskom folijom. Posljednjih 20-ak minuta se peče otklopljena, na nižoj temperaturi od oko 200°C. U toj fazi tijesto svakih 5 minuta škropimo ili premazujemo s vodom.

Ako volite malo sočnije meso, u tijesto možete obući vratinu. Štogod odabrali, pustite da se fino ohladi, dodajte mladog luka, rotkvica i jaja, možda malo hrena ili francuske salate - kraljice svih blagdana - i uživajte! Uslast! Blagoslovljen Uskrs!