Luksuz na putovanjima današnjice je pitka vode iz slavine

“Definirajte luksuz!”, glasi početak komentara u jednoj raspravi o luksuznom turizmu na društvenim mrežama. “Nikada ne bih odsjeo u luksuznim hotelima ako ne mogu hodati gradom ili zemljom, bez straha da ću biti napadnut ili opljačkan. Luksuz je danas da ste sigurni, bez obzira kamo idete. Luksuz je da vodu možete piti iz pipe u svom hotelu ili na ulici. Luksuz je da nisu čisti samo prostori unutar hotela nego da su ulice, rijeke i čitav grad čisti i sigurni, to je luksuz. Nikada ne bih proveo odmor u zlatnom kavezu.”
 

Sigurnost na putovanjima nama se možda ne čini naročitim luksuzom jer živimo u zemlji koja spada među najsigurnije na svijetu. No, turisti koji nas posjećuju tu činjenicu izuzetno cijene. Na ovogodišnjoj listi najsigurnijih zemalja na svijetu, Hrvatska je na visokom 11. mjestu. U Europi se sigurnijima smatraju samo Slovenija (10. mjesto) i Švicarska (8. mjesto), a vodeći je Katar

“Ljetujem u Hrvatskoj posljednjih 10 godina i osjećam se tamo sigurnije nego kod kuće”, jedan je od brojnih komentara na TripAdvisor forumu koji svjedoče o tome koliko je sigurnost gostima važna i koliko je cijene na tlu Hrvatske.

Više je parametara kojima se ocjenjuje sigurnost neke zemlje, stopa kriminala je samo jedan od njih. Sigurnost se izračunava i na temelju incidenata različite vrste, prometnih nesreća, političke situacije i učestalosti prirodnih katastrofa.

Čime se ocjenjuje luksuz?
 

Luksuz na putovanjima je subjektivan

Rasprave o luksuzu i što ga čini postaju sve žešće. Definira li ga visoka cijena usluge ili je luksuz nešto sasvim drugo? Može li luksuz biti cjenovno pristupačno putovanje, ali ono koje uključuje jedinstvene doživljaje?

Za jedne je luksuz privatnost, drugima je to sigurnost, trećima će značiti savršenu poslugu, skupocjen smještaj i vrhunske restorane.

Zašto onda luksuz ne bi bila i pitka voda iz slavine?

Izvor rijeke Cetine

Ne moramo otputovati u pustinju niti na Svjetsko prvenstvo u Katar da bismo spoznali razornu snagu žeđi. Svatko tko je šetao Rimom u vrućim ljetnim danima, kad se stupac žive u termometrima razbaškari preko 40 stupnjeva, poznaje ju. Srećom, ona traje samo do prve česme s pitkom vodom, kojih je u gradu Rimu preko dvije tisuće. U Dohi bismo se puno lošije proveli s obzirom na to da Katar nema stalnih tokova slatke vode, a pitka voda je skupocjenija od gaziranih pića.
 

Samo oko 3% sve vode na planetu Zemlji je pitka voda. Lošija vijest je da je za piće dostupno još manje - tek 1,2% jer je ostatak zarobljen u ledenjacima ili zakopan duboko pod zemljinom korom

Stoga ne čudi činjenica da se većina zemalja koje se mogu pohvaliti najvećim bogatstvom slatke vode nalaze na sjeveru. Danska, Island, Grenland, Finska, Švedska i Kanada su među prvih deset, a u njihovom društvu su Kolumbija i Singapur.
 

Najviše zaliha vode po glavi

Thefamilygacationguide.com je ove godine objavio vodič za turiste kroz zemlje svijeta u kojima se može i ne može piti voda iz slavine. Lista zemalja s vodom iz slavine koja nam, ako je konzumiramo, jamči bolan boravak i nezaboravne probavne smetnje je puno dulja od one na kojoj su zemlje poput Hrvatske s kakvoćom slavinske vode za piće.

Čudesna ljepota kanjona rijeke Zrmanje

53 zemlje imaju taj luksuz pitke vode. Većina europskih zemalja je na toj listi, a tu su još i Australija, bermuda, Kanada, Kostarika, Grenland, Izrael Japan, Kuvajt, Martinik, Novi Zeland i Kaledonija, Palau, Portoriko, Saudijska Arabija, Singapur, Južna Koreja, UAE, SAD i Djevičanski otoci. Bez obzira na to što je pitka, voda iz slavine nije svugdje jednako ukusna i slatka. 
 

Što se Europe tiče, voda iz slavine za piće se ne preporučuje u susjednoj BiH, u Albaniji, Bugarskoj, Kosovu, Crnoj Gori, Makedoniji, Turskoj i Ukrajini

Prema statistikama Eurostata iz 2017. Hrvatska ima najviše zaliha slatke vode po glavi stanovnika u EU, a na europskom tlu izdašnije su samo zalihe Islanda i Norveške. 

Knine, evo ti špine!

Ekološka udruga Knin provodi projekt pod nazivom Knine, evo ti špine!. "Jedna česma može zamijeniti milijun plastičnih boca", poručuju iz Knina, i zato kroz projekt planiraju postaviti pet česmi (špina = slavina, česma, dalm.) s besplatnom vodom za piće. U Kninu, gradu na sedam rijeka, ova akcija je i prilog promociji prirodnog i vodenog bogatstva kraja. 

Rijeka Krka, jedna od sedam rijeka koje okružuju Knin

Mnoga naša mjesta na nekada su imala brojne javne česme gdje je voda bila dostupna svim prolaznicima i putnicima. Najviše javnih česmi je trenutno u Zagrebu što je logično jer je najveći, negdje ih je oko 70-ak, no toj se brojci približavaju i drugi gradovi, poput Rijeke koja iz godine u godinu biva darivana novim česmama sa slavinama s besplatnom pitkom vodom za građane i njihove kućne ljubimce.

Što je kome luksuz na putovanju, različito je. Ali količina pitke vode koju imamo u Hrvatskoj, sasvim sigurno nas čini bogatima. To bogatstvo moramo je još vrijednije kad ga prepoznajemo i čuvamo, ali i kad ga poklanjamo javno dostupnim česmama svim građanima i našim gostima. Jer jedna česma znači milijun plastičnih boca manje i mnogo nakvašenih grla ispod zadovoljnih osmijeha.