Sigurnost na internetu u 9 koraka - zaštitimo se od krađe osobnih podataka

S prvim toplim danima u naše krajeve ne dolijeću samo lastavice. S prvim zrakama proljetnog sunca vrijeme postaje povoljnije i za različite internetske prevarante, a online prijevarama smo vrlo često izloženi i mi domaćini obiteljskog smještaja.

Naši podaci na stranicama internetskih oglašivača smještaja su javni i lako dostupni. Tu su imena, adrese, kontakti i fotografije naše imovine. Zlatni rudnik za prevarante, kod kojih sa svakom novom sezonom sazrije novi i domišljatiji način prijevare. Nije tako teško niti doći do brojeva naših bankovnih računa - ako prevarant odglumi da je zainteresirani turist spreman za plaćanje akontacije.




Ne želimo da ovaj tekst potakne paranoje, već da nas poduči kako zaštiti svoje osobne podatke. Kod nas su takve prijevare još uvijek rijetke (vidi infografiku gore) pa zato premalo vodimo računa o cyber sigurnosti. Kada smo posljednji put promijenili svoje lozinke?

Ako je odgovor na prethodno pitanje "Ne sjećam se", krajnje je vrijeme da to učinimo i pri tome poduzmemo dodatne korake zaštite da se nama ne bi dogodilo ono o čemu zasad samo čitamo u medijima.

Sigurnost na internetu započinje sada

1. Povremena promjena lozinki: Neki stručnjaci za cyber sigurnost preporučuju promjenu lozinki svakih nekoliko mjeseci. Međutim, uz današnje sustave sigurnosti, toliko česta promjena lozinki nije potrebna. Naravno, pod uvjetom da dodatne sigurnosne alate odista i koristimo. U nastavku su nabrojeni ti alati kojima možemo ojačati svoju sigurnost na bespućima digitalne zbilje.



2. Korištenje snažnih lozinki: Odabirom jedinstvenih, složenih lozinki, za svoje online račune osnažujemo i sprječavamo krađe podataka. Pri tome bi bilo dobro izbjeći korištenje iste lozinke za različite račune.
 

U prvoj polovici prošle godine bilo je 236,1 milijuna pokušaja iznude novca krađom osobnih podataka na internetu. Unatoč jačanju sustava sigurnosti i edukaciji korisnika interneta, broj pokušaja prijevara je narastao s 304,6 milijuna u 2020. na 623,3 milijuna u 2021.

3. Aktivacija dvostruke autentifikacije: Omogućavanje dvostruke autentifikacija (2FA) za online račune dodatno štiti naše podatke. U pitanju drugi oblik verifikacije, najčešće generiranje koda ili biometrijsko skeniranje.

4. Oprez s phishing prijevarama: Svu e-mail poštu, poruke i linkove koji traže osobne podatke moramo dobro pregledati i provjeriti. Ne smijemo otvarati i odgovarati na sumnjive poruke. Nikada nećemo otkrivati osjetljive podatke nepoznatim e-mail pošiljateljima ili na neprovjerenim web stranicama.
 

Dnevno se pošalje oko 15 milijardi phishing poruka

5. Osiguravanje Wi-Fi mreže: Za pristup svojoj Wi-Fi mreži ćemo postaviti snažnu lozinku i koristiti enkripciju (WPA2) kako bismo spriječili neovlašten pristup mreži.
 

Iza 80% povreda i napada ne stoji usamljeni haker, već organizirani kriminal

6. Redovito ažuriranje softvera: Uređaje i aplikacije treba uredno ažurirati jer tako ugrađujemo sve najnovije sigurnosne zakrpe i nadogradnje koje odgovaraju aktualnim metodama napada.



7. Oprez prilikom korištenja javnih Wi-Fi mreža: Javne Wi-Fi mreže mogu biti nesigurne. Prilikom spajanja na otvorene mreže u gradovima, autobusima ili kafićima izbjegavat ćemo slanje osjetljivih podataka, posebno bankovnih informacija. Koristit ćemo virtualnu privatnu mrežu (VPN) kako bismo osigurali vezu.

8. Oprez s dijeljenjem osobnih podataka: Dijeljenje osobnih podataka na društvenim mrežama i drugim online platformama nije preporučljivo. Dobro razmislimo o postavkama privatnosti i ograničimo vidljivost svojih podataka.

9. Upotreba antivirusnog softvera: Instalacija pouzdanog antivirusnog softvera uz redovito ažuriranje štiti naše uređaje i podatke od krađe i zloupotrebljavanja.

Prema statistikama, svaka treća osoba izložena cyber napadu će nasjesti na pokušaj prijevare - otvoriti neželjenu poštu i nesmotreno podijeliti svoje podatke. Ne budimo ta osoba uz samo malo svijesti i pažnje te gore navedene sigurnosne korake.