Zagreb, 02.02.2023. Ne bude li javnih plaža, neće biti ni turista - peticija i prosvjed za povlačenje spornog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama

"Nećete imati turiste, ne ostanu li plaže javne i dostupne svima pod jednakim uvjetima", poručuju iz inicijative Javno je dobro koja sprema veliki prosvjed na Markovom trgu u četvrtak 2. veljače u 12:00 sati. Prosvjed podržavaju brojne udruge i slične inicijative iz raznih dijelova Hrvatske pa se očekuju autobusi iz Istre i iz Dalmacije, a jedini zahtjev prosvjednika je povlačenje Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama iz saborske procedure. Radni dan i nezgodno vrijeme prosvjeda neće omesti sve ogorčene pojedince koji vjeruju u štetnost tog novog propisa.

Podsjetimo se, sporni Zakon je bio na javnom savjetovanju do 17. prosinca. Na savjetovanje je upućeno više od 900 komentara pojedinaca, udruga i institucija. Djelomično su uvaženi neki od komentara, ali "najopasnije" točke nisu mijenjane. Trenutno se o Zakonu raspravlja u Saboru. 

Inicijativu Javno je dobro i prosvjed u Zagrebu, podržale su brojne udruge koje sutavno organiziraju prosvjede u svojim gradovima i općinama. Inicijativa Za Lungomare, koja se već nekoliko godina bori protiv privatizacije dijela pulske obale, tvdri da je ovaj Zakon prilika da se uništi male iznajmljivače.



"Ako imate apartman, onda znate da je jedan od jačih aduta taj što vaši gosti mogu na more gdje god žele. Sve je slobodno, ne trebaju plaćati ulaz niti na jednu plažu i nikakav redar ih ne tjera jer je to “privatna plaža”. Ali što će se dogoditi ako se to promjeni? Stvarno, koliko turista će izabrati boravak u apartmanu ako u cijenu hotela bude uračunato i besplatno kupanje i sunčanje na “njihovoj” plaži?
Dok će vaši gosti trebati plaćati ulazak na istu.
I što bi onda vi trebali, spustiti cijene na mižeriju samo da bi napunili apartman?
Usput, nisu tu samo hoteli problem - koncesije će davati i kampovima, kafićima… Zamislite situaciju di su sve bolje i pristojnije plaže dane u koncesiju.
Što onda reći gostima, di da idu na more?
Isto di i mi - na škrape.
I baš zato ne smijemo dozvoliti da im prođe ova nova svinjarija od zakona.
Mi tu živimo, ovo je naše. Ne od resorta, investitora ili koga već.
100% naše!"

Uvažili primjedbu o zabrani ograđivanja

"Nema nikakvog ograđivanja plaža, uvodi se red", izjavio je premijer Andrej Plenković na sjednici Vlade 26. siječnja u Nacionalnoj knjižnici.

"To je pokušaj grube manipulacije dijela oporbenih stranaka koje su krenule s nekom lažnom optužbom sa skrivenim ciljevima. Zakon donosimo nakon 20 godina kako bi se bolje uredilo pomorsko dobro i sve povezano s njim. Nema nikakvog ograđivanja plaža, reduciranja prava građana na korištenje pomorskog dobra kao općeg dobra", obrazložio je Plenković.

Premijer se tako naslanja na činjenicu da je nakon brojnih reakcija građana i javnog savjetovanja u prijedlog Zakona uvršten članak kojim se zabranjuje ograđivanje i naplata ulaza na plažu. Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković tvrdi da će se do drugo čitanja Zakona u Saboru "sporni članci razjasniti". 
 

Previše nejasnoća u tako važnom propisu

I oni koji brane Zakon tvrdnjama da se aktivisti i oporba bez potrebe dižu na noge, najačešće nisu u stanju objasniti sve točke ovog propisa pa sami priznaju da nadorečenosti i nejasnoća ima. Propisi se pišu za ljude, za građane pa, ako ga običan pismeni građanin nije u stanju razumjeti, jasno je da taj propis dopušta interpretaciju "kako vjetar puše" kao što je to čest slučaj s pravilnicima i zakonima s kojima se susrećemo u Hrvatskoj.

I dalje ostaje sporna odredba o plažama kao funkcionalnim cjelinama hotela, kampa ili turističkog naselja. Plaža ne mora biti ograđena, ali nije jasno zaštićena javnost plaže pa će možda imati redara koji će uređivati tko smije na plaži biti, ili će biti ograđena kao funkcionalna cjelina, odnosno, ograđivanjem okolnih parcela u privatnom vlasništvu. 

"Sve javne uređene plaže moraju u koncesiju, a ove ispred hotela, kampa ili turističkog naselja ne idu na javni natječaj, nego zbog "funkcionalne cjeline", koncesiju dobivaju privatni vlasnici hotela, kampa ili turističkog naselja. I tu se spaja privatno vlasništvo s općim dobrom u "funkcionalnu cjelinu", naravno, očito na štetu građana jer će u takvoj "funkcionalnoj cjelini" evidentno prevladati privatni interes i to jest zapravo tihi uvod u privatizaciju naših javnih plaža, općeg dobra koje više neće pripadati svima, nego samo nekima. Da, plaže neće biti ograđene, ali će imati , recimo, zaštitare koji će vas ljubazno ili manje ljubazno maknuti s "funkcionalne cjeline" hotela i plaže, do ovog Zakona, javne plaže dostupne svima, gdje vam nitko nije imao pravo zapriječiti ulaz, a sada će to moći", izjavila je saborska zastupnica Urša Raukar-Gamulin za Tris.

Nisu sporne samo plaže, već i drugi dijelovi obale koji bi trebali biti opće vlasništvo i dostupni svima. Dodjela koncesija na rok od 50 godina također je skrivena prilika privatizaciju pomorskog dobra, posebno uz ostvarivanje založnog prava na koncesiji pri čemu se tako može prenositi vlasništvo nad koncesijom. 

Prosvjed i inicijativu Javno je dobro podržava Gong koji spornim ističe i to što je prvo čitanje Zakona o pomorskom dobru u Saboru održano bez prethodne najave i prijenosa na Saborskoj TV čime se ozbiljno ugrožavaju demokratski procesi u RH.

I zato pozivaju građane da potpišu peticiju protiv štetnog Prijedloga Zakona o pomorskom dobru i pridruže im se na prosvjedu Obala i more je 100% naše, a zakon 100% smeće! u četvrtak 2. veljače u 12:00 sati na Markovom trgu.