Intervju
1.3K

Iz godine u godinu podižemo kvalitetu usluge, destinacija i infrastruktura ne prate brzinu našeg razvoja

[Skratimo pričom zimu] Barbara Marković, predsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, o obiteljskom smještaju, izazovima s kojima se susreću domaćini, njihovoj ulozi u promociji destinacije, kvaliteti domaće turističke ponude i ženama, poduzetnicama u turizmu

Više od 100 tisuća iznajmljivača obiteljskog smještaja u Hrvatskoj dijeli brige i rješava jednake izazove u poslovanju. Obiteljski smještaj je podcijenjena turistička domena i sve češće meta kritika različitih turističkih lobija i pojedinaca kao glavni krivac za izrazitu sezonalnost i nisku kvalitetu domaće turističke ponude. No, brojnosti unatoč, odgovor privatnih iznajmljivača na kritike se rijetko čuje.

Broj udruženja obiteljskog smještaja je zanemariv, a izjave pojedinca koji zagovaraju vrijednosti obiteljskog smještaja, poput Nede Pinezića ili Martine Nimac Kalcine, izgube se u moru naklapanja plaćenih mainstream medija.

Zato smo pronašli Barbaru Marković, predsjednicu Hrvatske udruge obiteljskog smještaja (HUOS) registrirane u Splitu, koja čitav svoj život radi u turizmu, a odnedavno je i glas obiteljskog smještaja na nacionalnoj razini. 


CF: Tko sve stoji iza HUOS i koji su vaši motivi za pokretanje Udruge?

Barbara Marković: Hrvatska udruga obiteljskog smještaja je osnovana s ciljem konačnog udruživanja vlasnika obiteljskog smještaja pod jednim nazivom. Do sada smo bili poprilično raštrkani na sve strane i jako je bilo teško tražiti i pokrenuti bilo kakvu promjenu jer nismo usuglašeni u stavovima i željama. Udrugu sačinjavaju prvenstveno praktičari, koji se ovim zanimanjem dugo bave, pa smo imali potrebu nastupiti i na nacionalnom nivou. Iznimna mi je čast što sam izabrana na čelo ove Udruge i što je moj dosadašnji angažman prepoznat po cijeloj Hrvatskoj. Naravno da to nije lagan zadatak i pred nama je realizacija brojnih planova za budući rad Udruge, a znamo i da prvo moramo motivirati buduće članove da nam se pridruže u daljnjem radu. Uskoro ćemo predstaviti dodatne projekte za članove Udruge kojima ćemo nastojati olakšati daljnje poslovanje u ovom segmentu turizma.


CF: Jeste li i sama privatna iznajmljivačica? Kakva ste sve iskustva prikupili u turizmu?

Barbara: Moram skromno reći kako sam u turizmu od svoje 14. godine i da se, zapravo, nikada nisam bavila nekim drugim zanimanjem jer sam oduvijek znala da je turizam moj poziv. Danas živim, radim i osjećam sve aspekte turizma, nerijetko znam reći kako nema segmenta turizma u kojem nisam radila. Svoje prvo iskustvo stekla sam na cruising kompanijama, kasnije u hotelskom sektoru, radila kao pratitelj ekskurzija, turistički vodič, voditelj i direktor putničke agencije, te se nastavno na sve to stvorila ljubav prema obiteljskom smještaju. Sve svoje dugogdišnje prikupljeno iskustvo pretočila sam i u ovaj segment turističke djelatnosti. Danas sam iznajmljivač ili pravi domaćin, kako ja to zanimanje volim nazivati, i radim s dosta smještajnih jedinica, ali sam prvenstveno kolega svim drugim iznajmljivačima te im nastojim olakšati poslovanje i ukazati na pogreške koje sam i ja nekad radila.
 

Biti pravim domaćinom u turizmu nije lako pa onaj, koji se nikada nije se bavio ovim poslom, doista ne zna kako teško odradimo sezonu, suočavajući se iz godine u godinu sa sve više izazova poslovanja


CF: Mogli bismo reći da svoje iskustvo dijelite s kolegama domaćinima kroz brojne edukacije u suradnji s TZ Splitsko-dalmatinske županije, a dio je i zabilježen u priručniku “Ambasador turizma” s koautoricama Anamarijom Cicarelli, Nastjom Logar, Renatom Tešijom i Barbarom Marković. Što je najvrjednije što iznajmljivač može naučiti iz tih edukacija i spomenutog priručnika?

Barbara: Prve edukacije u Hrvatskoj za vlasnike obiteljskog smještaja, u suradnji s TZSDŽ, pokrenula sam sa svojim kolegama Anom Brničević, Tomislavom Zovićem i drugima. Bili smo prvi koji su putovali i educirali iznajmljivače o pravilnom poslovanju, uređenju, podizanju kvalitete usluge i destinacije. Naš rad je dosta dobro prepoznat već godinama, te nastavljamo raditi s edukacijama i dalje, a imamo sve naprednije module za iznajmljivače. Osobno sam odradila i dosta engleskih radionica na temu suradnje s platformama koje su našim iznajmljivačima oduvijek izazovne i učim ih strategiji politike cijena, kao i ekonomskoj održivosti samog smještaja.

Barbara Marković

Predavači 1. Kongresa obiteljskog smještaja Hrvatske održanog 17. svibnja 2022. u Splitu



Nastavno na to došla je i suradnja s divnim kolegama iz projekta Ambasador turizma i drago mi je što su se i udžbenik i edukacije, koje smo održavali zajedno, pokazali kao uspješan projekt za Splitsko-dalmatinsku županiju. Svatko danas može biti iznajmljivač, ali ne može svatko biti domaćinom u turizmu, a ambasador je stepenica više, kojoj svaki domaćin treba težiti. Rekla bih da su ambasadori top of the top i, kao takve, pratimo ih u daljnjem radu, omogućavamo im i olakšavamo daljnji razvoj.


CF: Primjećujemo da autorstvo priručnika potpisuju same žene. Vlasnica ste i turističke agencije. S obzirom na statistike prema kojima tek svaki četvrti poslovni subjekt u turizmu u Hrvatskoj vodi žena, koliko je teško biti žena poduzetnica u turizmu?

Barbara: Da, sve smo žene što je nama interno vrlo simpatično, ali rekla bih da su to sve ostvarene žene na raznim poljima, a sve u svojstvu promocije turizma, destinacije i obiteljskog smještaja. Svaka od nas ima dosta bitaka u nogama i poprilično iskustva u radu s iznajmljivačima, smatram kako se projekt upravo zato i pokazao ovako uspješnim.
 

Da je domaćin biti lako, domaćin bi bio svatko, to je jednako kao i sa ženama poduzetnicima. Naravno da nam nije lako, ali kao i u svakom zanimanju, ili se borite i radite to što volite ili jednostavno niste za to zanimanje

Iskreno, voljela bih da se više žena profilira u poduzetničkim vodama i mislim da u Hrvatskoj idemo k tome, ali ono što znam iz osobnog iskustva jest kako je ponekad jako teško uskladiti obitelj i poduzetničke vode i iziskuje mnogo žrtve.


CF: Ima li obiteljski smještaj nepravedno niska porezna opterećenja u odnosu na druge djelatnosti?

Barbara: To je nešto što se često spominje, svjesna sam toga i kao poduzetnica i kao vlasnica obiteljskog smještaja. Postoji velika razlika u poreznim opterećenjima. Međutim, iznajmljivači imaju brojne dodatne troškove, koji nisu samo porezi, već i održavanje istog nivoa i unapređivanje usluga iz godine u godinu. Osobno bih voljela veći red i organizaciju nameta prema iznajmljivačima jer nije isto kad imate apartman i kuću za odmor i kada iznajmljujete za 2 ili 12 osoba. 


CF: Kolika je “krivica” obiteljskog smještaja za kratku sezonu i neujednačenost ponude smještaja?

Barbara: Obiteljski smještaj je najnaprednija stavka smještaja i iz godine u godinu se podiže kvaliteta usluge, na žalost destinacija i infrastruktura često ne prate brzinu našeg razvoja pa se tu stvara neuravnoteženost sezone. Voljela bih bolju avio povezanost u pred i post sezoni, kao i smanjenje cijene autoputa, dodatna događanja i manifestacije bi nam svakako pomogle u minimaliziranju sezonalnosti. Avio gosti vole low budget letove, ali će vam zato uzeti skuplji smještaj i potrošiti više u destinaciji.


CF: Koja je razlika između domaćina u obiteljskom smještaju i iznajmljivača. Kako bi tu razliku mogli registrirati i kako odvojeno tretirati domaćine i rentijere?

Barbara: Na žalost postoje i negativne stavke obiteljskog smještaja, a to je beskonačna apartmanizacija i tu negdje mora postojati točka na i. Previše toga se prenamijenilo za iznajmljivanje. Ne osuđujem ljude jer turizam nam je najznačajnija grana industrije, može uvijek biti i osnovni i dodatni prihod. Ono što mi se ne sviđa jest to što, uslijed tog megalomanskog razvoja, danas mlade obitelji muku muče za unajmiti stan jer je to nešto što je skoro pa nemoguće u većim turističkim središtima ili dostupno samo do početka sezone.

Prošle godine smo imali Prvi kongres obiteljskog smještaja u Splitu i jedan od gostiju predavača bio je predsjednik udruge smještaja grada Barcelone. Oni su u jednom trenutku postali destinacija masovnog turizma te nerealnih kretanja cijena nekretnina. Prvo što su napravili jest da su blokirali daljnju kategorizaciju smještaja u smislu novih oglašavanja na platformama, te u stambenim zgradama uveli red u smislu da se nisu mogle iznajmljivati više od 2 do 3 jedinice, tj. stana, u turističke svrhe. Naravno, da je postojala neka siva zona i ilegalni najam, ali s povećanim inspekcijama i to su krenuli rješavati.
 

Barbara Marković

Lijek za izrazitu sezonalnost Barbara vidi u boljoj avio povezanosti u pred i post sezoni, smanjenju cijene autoputa, dodatnim događanjima i manifestacijama



CF: Koliko trenutno ima iznajmljivača u Splitsko-dalmatinskoj županiji i možete li procijeniti koliko je među njima domaćina? Kolika je prosječna popunjenost i što točno utječe na bolju popunjenost tamo gdje ona postoji?

Barbara: Na području SDŽ je oko 25.000 iznajmljivača, najveća smo županija po broju iznajmljivača. Rekla bih da je popriličan broj domaćina i ljudi koji se razumiju u ovaj posao, te konstantno ulažu u podizanje kvalitete usluge, brendiraju svoju smještajnu jedinicu targetirajući razna tržišta. 
 

Naravno da će grad uvijek imati najbolju popunjenost i duljinu trajanja sezone, ali, s novim turističkim trendovima za i poslije Covida, situacija se poprilično izmijenila po pitanju dalmatinske Zagore i kuća za odmor. Iznimno mi je to drago jer destinacija je kvalitetna samo onda kada svi dionici te destinacije zajednički rade na produljivanju sezone i osmišljavanju novih strategija razvoja

Nismo jeftina destinacija i, u usporedbi s nekim nama bližim mediteranskim zemljama, rekla bih da smo prilično skupi. To se ne tiče smještaja toliko koliko svih dodatnih usluga, zato mislim da i otočni turizam kraće traje i bilo bi super kada bi se tu mogla osmisliti dodatna strategija u svrhu produžavanja sezone.


CF: Kad se pogledaju brojke, izuzev Dubrovnika prije pandemije, Dalmacija dosta zaostaje za Istrom. Je li to samo zbog veće cestovne udaljenosti od emitivnih tržišta ili Dalmacija još uvijek nije iskoristila svoj puni potencijal? U čemu leži taj potencijal?

Barbara: Blizina emitivnih tržišta svakako da diktira kretanja gostiju, Istra je ujednačila svoju ponudu, kod njih ugostitelji i, primjerice, vinarije rade u suglasnosti, formiraju događanja, potiču manje da postanu veći i mislim kako se tu krije poprilična tajna njihova uspjeha.
 

Dalmatinski potencijal je ogroman, no ljudski faktor je ono što često koči daljnji razvoj. Nije nam svatko konkurencija i nije svaka konkurencija loša, ona može biti daljnji motivator za promjene

Kod iznajmljivača se često događa da na prvi znak konkurentnosti, oni smanjuju cijene svog smještaja. Svako smanjenje cijena u visokoj sezoni, urušava ugled destinacije i cijenu ne treba rušiti olako, ona treba rasti s obzirom na kvalitetu ponude i sadržaja unutar smještajnih jedinica.


CF: Što za promociju destinacije može učiniti domaćin obiteljskog smještaja?

Barbara: S obzirom na to da je omjer 70:30 u korist obiteljskog smještaja u odnosu na sav drugi smještaj, rekla bi kako domaćini mogu i rade mnogo za promociju destinacije. Sinergija djelatnosti od smještaja, vodiča, ugostitelja i svih drugih uslužnih djelatnosti čine snažnu promociju jedne destinacije. Upravo zato na edukacijama ističemo sve prednosti dodatnih i novih aktivnosti na području županije, kako bi svi oni koji prođu edukacije lakše gostima pružili informacije.


CF: Što smatrate najljepšim dijelom svog posla, a što biste rado promijenili u budućnosti?

Barbara: Ove sezone smo imali velike probleme s divljanjem i neumjerenošću turista, od devastacija i neprimjerenog ponašanja unutar apartmana, do remećenja reda i mira u gradu. To doista nije bilo lijep prizor i ta slika word of mouth se proširila izvan Hrvatske jako brzo. Na nama je odabrati kakva destinacija želimo biti i postati, te se iskreno nadam da ćemo stati na kraj ovakvom ponašanju gostiju.

S druge strane, sve što gosti odnose s boravka u našoj destinaciji su uspomene. Kad im pružite ugodan boravak i izmamite osmijeh na lice, to je najljepši dio ovog posla. Uvijek iznova me oduševi pažnja gostiju koji kod vas provedu lijep odmor, bila to neka slika koju vam naslika mali turist ili buket cvijeća, to je ono što me iznova takne i razlog zbog kojeg, osim onog ekonomskog, radim i volim ovaj posao. Lijepo je kada nekome možemo pružiti sretne momente.
 



Ukoliko ste zainteresirani članstvo u Hrvatskoj udruzi obiteljskog smještaja (HUOS) ili Vas zanima rad Udruge, utoliko možete svoj upit poslati na adresu huos.sdz@gmail.com.
 


 


Nećemo skratiti priču, već ćemo skratiti pričom zimu. “Skratimo pričom zimu” je serija razgovora sa zanimljivim pojedincima i stručnjacima u turizmu. Uz te razgovore, zima bi nam mogla brže proći. Možda bismo mogli i doslovno skratiti zimu ako uz “Skratimo pričom zimu” naučimo ispričati najljepše priče za bogatiju turističku ponudu i kraće zimsko čekanje gostiju od babljeg ljeta do pred sezone.
 

Spremi

`Da bi bili puni čitavu godinu, moramo neprestano pričati priče, utemeljene i iskrene´

GTP Stolice & Oprema za ugostiteljstvo: Dobar dizajn interijera privlači goste i podiže cijene noćenja

Uskrsna pogača – recept iz kuharica naših baka

Izrada snjegovića: 5 savjeta za izradu predivnog snjegovića ispred kuće ili apartmana

4 razloga zašto trebate tepih u kuhinji

7 ključnih elemenata web stranica za apartmane i kuće za odmor koje ostvaruju rezervacije

Brojke kao optimistična najava predstojeće sezone

Beskontaktna tehnologija u privatnom smještaju - saveznik u privlačenju gostiju

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Ankica Ćaleta: Korak naprijed ka uređenom tržištu bio bi uvođenje obvezne edukacije za dobivanje kategorizacije

Popularno: