Održivi turizam - što to zapravo znači?

Održivi turizam je pojam koji zvuči poput floskule kakvima se obično razmahuju političari i stručnjaci na okupljanjima `prodavača magle´. Mi, iznajmljivači i ostali djelatnici u turizmu, smo prečesto bombardirani takvim i sličnim sintagmama u današnje vrijeme, a da zapravo i ne znamo njihovo pravo značenje niti kolika je stvarna vrijednost skrivena iza te dvije, često `zlostavljane´, riječi.

Svjetska turistička organizacija održivi turizam definira kao upravljanje resursima ostvarujući ekonomske, socijalne i estetske potrebe tako da se poštuju kulturološki integritet, osnovni ekološki procesi, biološka raznolikost i sustavi na kojima se temelji život, stvara dobrobit i blagostanje cjelokupnome društvu, uzimajući u obzir potrebe i turista i njihovih domaćina.
 

Održivi turizam je planirana akcija s dugoročnim ciljevima koja ne uzrokuje devastaciju okoliša već uvažava ekonomske, društvene, ekološke i kulturne vrijednosti destinacije u kojoj se događa.

Jednostavnije rečeno, održivi turizam je `pametno´ raspolaganje turističkim resursima, od kulturnih vrijednosti do prirodnih bogatstava.


Održivi razvoj turizma podrazumijeva:

 

• Optimalno korištenje prirodnih resursa uz očuvanje ekoloških procesa, prirodne baštine i biološke raznolikosti.

• Poštivanje društvenih i kulturnih vrijednosti zajednice, te očuvanje kulturne baštine i tradicionalnih vrijednosti uz međukulturalno razumijevanje i toleranciju.

• Dugoročno planiranje za unaprjeđenje gospodarskih prilika i ublažavanje siromaštva uz konstantan doprinos socijalnim prilikama unutar zajednice.

Održivi turizam je primjenjiv kod svih gospodarskih subjekata u turizmu i u svim destinacijama. Održivi turizam u Hrvatskoj je aktualan posljednjih desetak godina kroz značajan broj konferencija, edukacija, publikacija, a odnedavno su i mnoge značajne informacije i reference dostupne na stranicama odrzivi.turizam.hr.

Naglasak se posebno stavlja na održivi razvoj ruralnih područja Hrvatske gdje turizam može odigrati značajnu ulogu, kao i na destinacije za masovni turizam kojima je održivost prijeko potrebna kako bi se spriječila devastacija prirodnih i kulturnih resursa.

Za održivost turizma su važne ekološka i socijalna osviještenost poduzetnika i tvrtki. Da biste se, kao iznajmljivač, upustili u provođenje smjernica održivog turizma, trebali biste zadovoljiti slijedeće uvjete:

 

• Ekonomski aspekti održivog turizma

   

  • ulaganje u područja u kojem se nalazi vaš smještajni objekt, odnosno vraćanje dijela profita zajednici u svrhu zaštite kulturnih i prirodnih dobara

  • zapošljavanje lokalnog stanovništva (ovdje prolazi i samozapošljavanje)

  • kupovanje od lokalnih proizvođača
     

• Društveni aspekti održivog turizma
   

  • preporuke gostima gdje da kupuju lokalne proizvode

  • podržavanje rada lokalnih udruženja koje doprinose zaštiti prirodne i kulturne baštine i socijalnoj osviještenosti

  • odbacivanje usluga i proizvoda dobavljača koji iskorištavaju djecu ili provode testiranja na životinjama

 

• Ekološki aspekti održivog turizma

   

  • `pametno´ raspolaganje energijom (voda, električna energija...)

  • recikliranje materijala (papir, plastika, staklo)

  • izgrađena ekološka politika koju provodite u praksi

  • upoznavanje gostiju i zaposlenika s ekološkim mjerama koje podržavate

Priloženu shemu s vremenima razgradnje otpada u moru možete preuzeti ovdje.

S obzirom na to da je naglasak održivog turizma je na očuvanju okoliša, zašto ne bismo ponovili neke zanimljive, ali i zabrinjavajuće, činjenice o prirodi i okolišu koji nas okružuje:
 

• Kupovina lokalnih proizvoda može utjecati na smanjenje 4-5% proizvodnje stakleničkih plinova koji nastaju uslijed ispuštanja CO2 u masovnoj proizvodnji hrane.

• Prosječna osoba u Europi troši oko 103 litre vode dnevno što je dva puta više od prosječnoj sela u Aziji!

• Svake tri minute nestane jedna biljna ili životinjska vrsta!

• Zapadna civilizacija (17% ukupnog svjetskog stanovništva) troši 52% ukupne svjetske energije.

• 1 ral drveća apsorbira 2,6 tona CO2 godišnje.

• Više od 80% svjetskih koraljnih grebena je u opasnosti od nestajanja, uključujući 2/3 na Karibima.

• Očekuje se porast razine mora od 70% u idućih deset godina.

• Prijeti nam izumiranje 30% vrsta, 90% koraljnih grebena i gubitka pola Amazone do 2050. godine.

• Pola svjetske populacije živi u urbanim područjima.

• Europa koristi 14 puta više energije nego Indija.

• Svaki dan izbacujemo 90 milijuna tona ugljičnog dioksida u atmosferu.

• Iako je 70% zemljine površine voda, samo 3% je pitke vode.

Utjecaj turizma na ekološke prilike ima ogroman potencijal. Prirodna i kulturna bogatstva su najveći turistički kapital i izvozni proizvod. Međunarodni turizam je u 2014. godini porastao za 4,7% na 1,138 milijardi prihoda dok se očekuje 1,5 milijardi prihoda od turizma do 2020. godine na svjetskoj razini. Putovanja i turizam činili su oko 9,5% svjetskog bruto domaćeg proizvoda u istoj godini s oko 11% svjetske zaposlenosti u turizmu i pratećim djelatnostima. I zato turizam mora biti održiv kako bismo sačuvali bogatstva koja su nam poklonjena na korištenje, a koja ćemo ostaviti u naslijeđe našoj djeci.