Aktualno
1 10.1K

Paušalu odzvonilo? HUP traži 10% poreza na prihode od iznajmljivanja apartmana

Umjesto paušala, 10% poreza na prihode od iznajmljivanja apartmana? HUP predlaže novi porez za iznajmljivače, iznajmljivači poručuju: "To je potpuno promašeno!"

Sve je manje radnika zainteresiranih za rad u mnogim branšama. Poslodavci su zabrinuti i, opravdano, razlog vide u niskim primanjima. Hrvatska ima najniže prosječne neto plaće u eurozoni (947 eura - podatak iz siječnja ove godine), nešto su od nas izdašnije Latvija, Litva, Grčka i Slovačka. Prosječnim plaćama od 1206 eura se može pohvaliti Portugal, najviše su, 2887 eura, u Irskoj.

Zato poslodavci traže načine za povećanje neto plaća radnicima, posebno pred sezonu koja će biti deficitarna kadrom u turizmu u svim segmentima. Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) bi taj problem riješila smanjenjem i povećanjem poreza - kako kojim poreznim obveznicima. Naime u HUP-u vjeruju da bi smanjenje poreza radnicima dovelo do deficita u proračunima lokalnih samouprava pa predlažu da se rupa popuni - novcima iznajmljivača u kućanstvima.


Više radnicima, manje neradnicima?

Povećanje radničkih neto plaća bi realizirali kroz podizanje razine neoporezive osnovice s 533 na 663 eura i smanjenje poreznog razreda s 20 na 15%, dok bi se plaće više od 6636,14 eura (50.000,00 kn) oporezivale s 30% dohodovnog poreza.
 

A kako proračun ne bi patio, neka se privatnim iznajmljivačima uzme 10%, poručuju iz HUP-a!

S HUP-om se slaže i SDP - podržavaju prijedlog od 10% poreza na prihode od iznajmljivanja u domaćinstvima, umjesto paušalnog poreza na dohodak kako je to propisano odvajkada.

Složili su se tu i brojni ekonomski analitičari i stručnjaci pa tako Damir Novotny kaže da je "porez na nekretnine izvor prihoda lokalne samouprave svugdje u Europi, pa bi tako trebalo biti i u RH”.

Pri tome se očito zaboravlja da je paušal privatnih iznajmljivača porez na dohodak, ne na nekretninu, i da je nekretnina samo alat (vlastiti) za rad iznajmljivača! U javnom diskursu domaćine se smatra pukim rentijerima, ekipom koja lagodno živi od naslijeđenih nekretnina, omalovažavaju se ulaganja, trud i rad privatnog iznajmljivača. I to, očito, na svim razinama. Od same te činjenice, puno su opasnije posljedice takvog stava.


O kruškama, jabukama i santi leda

Ilustracijom ćemo se prisjetiti kako javnost i razne institucije percipiraju porez na dohodak od iznajmljivanja smještaja u kućanstvima i koliki su stvarni troškovi iznajmljivača. Bez pretporeza. Mali broj privatnih iznajmljivača se oslanja na prihode od turizma, većini je to tek drugi dohodak, dodatan izvor prihoda i krpanje tankog kućnog budžeta. 

Davanja privatnih iznajmljivača


“To je potpuno promašeno - brkanje krušaka i jabuka, poreza na prvi i poreza na drugi dohodak. Poslodavci u Hrvatskoj nikada neće moći dati jednake plaće onima u razvijenim zemljama EU jer je naša opća država puno skuplja a neefikasnija”, obrazlaže naš ugledni stručnjak za obiteljski turizam, Nedo Pinezić.

"Nametanjem davanja na drugi dohodak, poslodavci mogu uništiti sve legalne izvore prihoda svojim radnicima kojima te dodatne djelatnosti kompenziraju niže plaće i to poslodavca neće staviti u bolji položaj. Mjera mora biti sasvim obrnuta, treba omogućiti neoporezivi drugi dohodak kako bi ljudi mogli raditi za niže osnovne plaće, uz stalan rast troškova, ostati živjeti i raditi u turističkom mjestu. Takav smo model imali u bivšoj državi, koju nije popularno spominjati, ali njenu demografsku sliku ovako nikada nećemo dostići. U većini razvijenih zemalja je drugi dohodak neoporeziv do visine godišnje minimalne plaće", dodaje Pinezić.
 

Nije slučajno, ali je namjerno

29.000 (slovima: dvadeset i devet tisuća) nekretnina u Hrvatskoj su u protekle tri godine pokupovali stranci, od čega gotovo polovicu samo lani. Po poreznim obvezama su izjednačeni s domaćim ljudima. Kupuju i kupuju. Domaći ljudi, pritisnuti velikim davanjima i lošim standardom, polako kapituliraju. I prodaju. Na tom tržištu bi zanimljivi bili objekti naših iznajmljivača. Opremljeni i održavani.

Istovremeno, približavamo se usvajanju prijedloga Zakona o koncesijama koji otvara prostor raznim tumačenjima, pa tako i pogodovanju hotelskim kućama. Mic po mic, rasprodaje se domovina. Privatni smještaj je, kažu, smetnja ostvarenju ciljeva održivog razvoja. Rastu troškovi, stranci kupuju, cijene nekretnina divljaju, potražnja u sezoni rekordna, crno tržište buja, privatni smještaj sad je odjednom i prepreka višim plaćama radnika?!
 
Spremi

Bespovratne potpore do 5000 kuna po krevetu za OPG-ove s uslugom smještaja u Osječko-baranjskoj županiji

Hotelor: Tehnologija neće impresionirati gosta koliko hotelska kozmetika u smještaju

​10 trendova koji bi mogli potrajati i nakon krize u turizmu

Najbolja vrata za tuš kabinu: Klizna, okretna ili harmonika vrata?

​Drvo u kupaonici – umivaonici i kade u neodoljivoj kombinaciji keramike i drva

​Presvlake za stolice: Kako odabrati najbolje presvlake i koliko doprinose ugodnom dojmu?

Cijene turističkog smještaja u Hrvatskoj u prosjeku poskupile za vrtoglavih 30,8 posto

Gotovo je s turizmom i putovanjima - budućnost nam donosi uranjanje u metaverse?

1 komentara Uključi se u raspravu
Dubravko - DUBROVNIK 09.03.2023 21:56
Sa 400€ mirovine ipak se može preživjeti, ali kao neki bijednik, a ne kao radnik koji je radio 4 desetljeća. Pa sad: opalite i na taj turistički prihod koji mi pomaže da preživim kao čovjek. Jer po kome će, nego po najsiromašnijima? Naravno ako netko ima 3 ili 5 nekretnina, stvari se mijenjaju!
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Trebaju li se (naši) iznajmljivači pribojavati hotela?

Dalmatinska janjetina dobila oznaku izvornosti, a ovčari moraju iseliti ovce koje smetaju turistima

Popularno: