Aktualno
1.6K

Šibenik razvija regenerativni turizam koji oživljava javni prostor i uključuje lokalnu zajednicu

Regenerativni turizam je obrana od destruktivnih učinaka masovnog turizma i temelj nove Strategije razvoja turizma grada Šibenika do 2030. koju je, u četvrtak 29. travnja, predstavila autorica i znanstvenica dr. sc. Irena Ateljević

Turizam je oduvijek bio unosna ekonomska grana - stroj za pravljenje novca na temelju resursa u destinaciji, kao što su priroda, povijest, kultura i gastronomija. Da ljudi ni pod koju cijenu ne odustaju od turističkih putovanja, osvjedočili smo se u jeku pandemije kada ni stroge restrikcije nisu uspjele zaustaviti val turista koji se slijeva na naše obale svake godine.

Ta želja za putovanjem i istraživanjem drugih destinacija udružena sa sve povoljnijim cijenama putovanja i višem životnom standardu građana čitavog svijeta rezultirala je nemarnim odnosom prema turizmu i pojavom masovnog turizma u mnogim popularnim odredištima. 
 

Bitka protiv masovnog turizma

Pokazalo se kako turizam bez strategije može imati poguban utjecaj na okoliš i lokalnu zajednicu. Sjetimo se zaljeva Maya u kojem je snimljen popularni film Žal s Leonardom di Capriom, a koji je naklon najezde turist,a privučenih atraktivnim kadrovima iz spomenutog filma, morao biti zatvoren za posjetitelje kako bi se oporavio ekosustav u zaljevu. Ili. mnogo bliže nam, Venecije, grada iz kojeg je lokalno stanovništvo mahom iselilo, a ostao je muzej na otvorenom i turistički djelatnici koji servisiraju brojne turiste.

Kvaliteta života u popularnim turističkim odredištima rapidno opada s brojem dolazaka, a poslije sezone ostaju samo hrpe otpadaka i uništene vrijednosti koje turiste u prvom redu i privlače. Naravno, ostaju i puni džepovi, ali što će se dogoditi kada se unište sve prirodne blagodati, odsele lokalci sa svojom kulturom, nestane prepoznatljiva gastronomija i oštete ostaci povijesti?
 

Turizma kao prijetnje smo sve svjesniji. Godinama se promovira održivi turizam kao suprotnost ovom masovnom i pronalaze načini da turizam pomogne u zaštiti vrijednosti destinacije, umjesto da ih uništi

Regenerativni turizam je korak dalje od onog održivog. Cilj regenerativnog turizma nije samo ne ostaviti otisak u destinaciji, već je on inicijativa koja potiče posjetitelje da destinaciju ostave u boljem stanju od onog u kojem su je našli.
 

Regenerativni turizam revitalizira i regenerira lokalnu zajednicu destinacije


Šibenik - pionir regenerativnog turizma u Hrvatskoj


U četvrtak 28. travnja 2022. u Šibeniku predstavljena je Strategija grada Šibenika: Ususret regenerativnom turizmu 2030. koju za Turističku zajednicu grada Šibenika izrađuju dr. sc. Irena Ateljević, Tina Ateljević i Marthe Nordhal.

Inače, Irena Ateljević je znanstvenica s adresom u Šibensko-kninskoj županiji i nizom godina provedenih u istraživačkom i predavačkom radu na sveučilištima u Novom Zelandu i Nizozemskoj. Od 2008. je stručna savjetnica Svjetske turističke organizacije (UNWTO) u radnoj grupi “Osnaživanje žena u turizmu”, a njena biografija uključuje dugačak niz znanstvenih i istraživačkih angažmana na polju održivog i transformativnog turizma. Viša je znanstvena suradnica Instituta za turizam od 2011. u Zagrebu

Predstavljanje Strategije razvoja turizma Šibenik

Predstavljanje Stategije razvoja turizma u Šibeniku - Šibenik


Otkud započinje izrada strategije regenerativnog turizma? Naravno, od lokalaca, odnosno stanovništva, u ovom slučaju, Šibenika. Ateljević je zamolila svoje sugrađane, ali i turiste, da opišu grad zamišljajući ga kao osobu. Maštoviti odgovori o osobinama koje krase Šibenik poslužili su kao temelj Strategije, za koju Ateljević kaže, da joj je osnovni cilj identificirati se s gradom i biti "živi organizam, umjesto hladnog dokumenta koji počiva u nečijoj ladici".
 

Za regenerativni turizam nikada nije kasno

Nikada nije kasno za zaokret u planiranju turizma što nam potvrđuje i slučaj gore navedenog Maya zaljeva koji je nakon tri godine zabrane posjeta turistima, opet otvorio svoja vrata. Ateljević ipak ističe da Šibenik ima sreću što nije prethodno komercijaliziran u turističkom smislu, već je ostao neiskvaren.

U međuvremenu je Šibenik postao prepoznatljiv po svojim tvrđavama koje su ujedno i ljetne pozornice, a cilj Irenine Strategije je život s tvrđava prenijeti na gradske ulice. Prenijeti, ali tako da lokalno stanovništvo sudjeluje u tim aktivnostima i da bude nositelj novih regenerativnih turističkih proizvoda.

Iz Strategije razvoja turizma Šibenik

Iz predstavljene Strategije - Šibenik city strategy: Towards regenerative tourism 2030


 

Oživljavanje gradske jezgre kroz galerije na otvorenom i uređenje javnih česmi kao izvora pitke vode čiji se sadržaj može konzumirati isključivo iz boca i čaša od recikliranog materijala, tek su djelić Strategije iz koje tek treba izaći akcijski plan koji će je provesti u djelo

Šibenik se može pohvaliti i Adventurom, prvim plastic free adventom što je, pokazalo se sada, bio tek uvod u dugoročno planiranje i dizajniranje turističke ponude na temeljima održivosti i u suprotnosti sa stihijskim razvojem mas turizma.

Kao društvo, postajemo sve svjesniji da se trebamo brinuti za planet pa o svojim otiscima u prirodi i zajednici razmišljamo čak i kad smo na odmoru. Tu svijest treba poticati i na njoj graditi. I mi, domaćini, možemo angažirati svoje goste da sudjeluju u regeneraciji kroz postupno podizanje kvalitete usluge u smjeru zelenog smještaja, kroz promociju lokalnih proizvođača, ugostitelja s ponudom domaće hrane, sudjelovanje u akcijama čišćenja i očuvanja naše prirode i kulture.

Spremi

Kako funkcioniraju radijatori: Kako se cirkuliranjem zraka zagrijava prostorija?

Ukida li se Ministarstvo turizma?

Renoviranje stana za najam: 5 načina za prekrivanje oštećenih podova

Iznajmljivači, oprez! Turistička inspekcija najavila pojačan nadzor

Kako je Albanija postala hit na europskom turističkom tržištu s 19% dolazaka više nego 2019.

Rezervacija smještaja: Koji su najpopularniji načini rezerviranja kod domaćina u Hrvatskoj?

Veća boravišna pristojba u 2018. godini

Primljeno na znanje: Iz Izvješća o javnom savjetovanju o povaćavanju paušala za privatne iznajmljivače

Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Turska - od presađivanja kose do liječenja raka u najpopularnijoj destinaciji za medicinski turizam u Europi

Iznajmljivači obiteljskog smještaja svoje objekte uglavnom čiste sami, servis za čišćenje ili čistač(ic)e plaća samo 9% anketiranih

Popularno: