Aktualno
1.4K

Nedo Pinezić: Zašto je važan rast broja ostvarenih noćenja?

Što u nacionalnoj ekonomiji znači broj ostvarenih noćenja turista i kome je važan? Koliko je važan broj zvjezdica i koliko zaista se isplati ulaganje u kvalitetu smještaja?

Manje noćenja, više prihoda - krilatica koju čujemo često. I vrlo dobra postavka onda kada dolazi s usana iznajmljivača i poduzetnika koji vrlo dobro znaju iz prakse o čemu pričaju. Onih koji su izračunali omjere uloženog i uprihođenog, cjenovne raspone i mogućnosti popunjenosti smještaja po određenoj cijeni.
 

Jasno je da s manjim brojem noćenja, uz veće cijene smještaja, raste profitabilnost. Pa i onda kada uzmemo u obzir stope povrata investicija u objekte za smještaj u hrvatskom turizmu, koje se kreću između 6 i 6,5 % godišnje za privatne ulagače.

Međutim, kada se u javnom sektoru poziva na prestanak brojenja noćenja, imamo problem. Imamo problem jer privatna ekonomija i ona nacionalna nisu jedno te isto. Nacionalna ekonomija je puno više od privatne računice uloženog i dobitka, ona je sveobuhvatna, vodi računa o ukupnoj potrošnji domaćih proizvoda i usluga, o stopi zaposlenosti, o utjecaju turizma na razvoj drugih privrednih grana, o ukupnoj kvaliteti života i standardu svih građana. Ili bi barem trebala o tome voditi računa.

I zato nam se treba upaliti "crveni alarm" kada predstavnici i zaposlenici javnog sektora počnu pričati o većim prihodima i smanjenju broja noćenja - javni sketor ne smije zastupati interese "privatnih društava", već javni interes svih građana.


Koliko je važan broj noćenja za ukupnu potrošnju u RH?

Kada pričamo o broju noćenja, ono što vrijedi za privatne poduzetnike, ne vrijedi za nacionalnu ekonomiju.

Podsjetimo se, prema istraživanju IPK travel monitoraukupna dnevna potrošnja turista u 2017. je iznosila 155 eura. Taj iznos uključuje sve troškove koje turist ostvari na svojem odmoru, uključujući i troškove transporta. Prema istom izvoru, troškovi prijevoza će turista koštati 40 eura, a na smještaj će potrošiti 30 % navedenog iznosa, što je 46 eura. Prosječnom turistu tako ostaje 69 eura za ostalu potrošnju u destinaciji.
 


Uzmimo za primjer Krk. Od siječnja do kraja rujna 2018. godine, na otoku je ostvareno 4.815.740 noćenja. U skladu s prethodnim statistikama, 524.915.660 eura su turisti potrošili na transport. Svako iduće noćenje podiže potrošnju za dodatnih 109 eura.

Prema statistikama HGK, strani turisti imaju 2,5 puta veću kupovnu moć od hrvatskih građana. To znači da čitava Hrvatska ima potencijal potrošnje poput zemlje s 10 milijuna stanovnika u ljetnim mjesecima, u glavnoj turističkoj sezoni. Samo otok Krk ima dnevni potencijal potrošnje 50.000 stanovnika.

 


Bez obzira na kupovnu moć, potencijal potrošnje je još veći na odmoru jer se troši opuštenije i više nego u svakodnevnom životu. Prema tzv. sindikalnoj košarici, četveročlano domaćinstvo u Hrvatskoj dnevno potrši 230 kuna. Kada bismo duplo povećali tu potrošnju, dnevni trošak jedne osobe bi bio 112,06 kuna, odnosno 15,34 eura. Usporedimo li taj iznos s 109 eura koje će potrošiti turist u destinaciji, stižemo do omjera 1:7,5. To znači da Hrvatska u sezoni ima potencijal potrošnje zemlje s 28 milijuna stanovnika!
 

Siječanj i veljača svake godine su mjeseci suočavanja s realnim stanjem kupovne moći i dnevne potrošnje hrvatskih građana, kada su turističke migracije zamrle i kada su novci prethodne turističke sezone potrošeni. I upravo ovi mjeseci su pravi pokazatelj vrijednosti turizma i broja noćenja u Hrvatskoj.

S porastom broja dolazaka i noćenja turista od ožujka prema glavnoj sezoni, stanje se polako popravljaPravi učinak potrošnje se osjeti u nekom mjestu kada se broj noćenja popne preko 10.000, a novac se počne pretakati u različite oblike ponude. Sjetimo se onih 69 eura, dolazimo do čak 690.000 eura koji se potroše u mjestu koje dostigne 10.000 noćenja.

Stoga nas ne trebaju šokirati supermarketi, koji niču preko noći, u našim malim mjestima. Svi žele komadić te torte - turističke potrošnje - koja značajno utječe na standard građana čitave Hrvatske. Taj utjecaj je još veći u destinacijama s više turističkog prometa i dokaz neupitne vrijednosti broja noćenja za nacionalnu ekonomiju i standard svih građana.


Niže cijene ekonomije volumena

U bilo kojoj privrednoj grani u svijetu, pa tako i u turizmu, samo je jedna konstanta. Uvijek se traži što jeftiniji proizvod ili usluga. Više cijene postižu samo inovativni proizvodi koji snažno pogađaju emociju kupaca, npr. nove tehnologije, električni automobili, pametni telefoni, i sl. Cijena značajno opada kod starijih modela, a noviteti izlaze na godišnjoj razini.

Turizam je ogledalo takvih navika kupaca - otud sharing ekonomija, low budget aviokompanije, Uber i slično. To su ikone suvremenog tržišta - veliki volumen prometa i niže cijene usluga.

Trgovina se sve više seli na internetske platforme, ukidaju prodajni i poslovni prostori, štedi se na skladištenju i zadovoljavanju propisa. Jača logistika, a sve u korist kupca i što povoljnijih cijena. Ekonomija volumena nudi niže cijene i turizam nije iznimka.
 

I zato hrvatski turizam mora zadržati postojeći rast broja noćenja i usmjeriti sve svoje snage da ta brojka raste izuzetnim tempom i u ostatku godine i u svim dijelovima Hrvatske. Javne službe moraju poznavati globalnu ekonomiju i turističke trendove i razviti strategiju u skladu s istima, a u korist nacionalne ekonomije i svih građana RH.

Oni koji ciljaju na više cijene i manji broj noćenja, morali bi svake godine ponuditi nešto novo, inovativno i zabavno, prilagođeno interesu potencijalnih gostiju. Samo ulaganje u povećanje kvalitete smještaja nije jamstvo postizanja veće cijene niti ključ uspjeha. Investicije u više kategorije smještaja već sada se pokazuju neisplativima - u mjesecima izvan glave turističke sezone, možemo noćiti u hotelu s 5* po cijeni onih s 3*. Tek inovativna rješenja u kreiranju turističkih usluga mogu postići više cijene, i to ne samo u ponudi smještaja, već u ponudi turističkih sadržaja destinacije u cjelini. Važan je broj noćenja!
Spremi
Slažeš se...ili ne? - uključi se u raspravu
Pročitajte još:

Izravan udio turizma u BDP-u je 11,4 posto, uz ukupan utjecaj na gospodarstvo Hrvatske od 16,9 posto

Turistički cvijet za obiteljski smještaj 2018.: Prijavite se do 24. veljače i ponesite titulu najboljeg domaćina

Popularno: